Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


27/03/2019

Poziv na predavanje prof. Jeličić Radonić u Hrvatskoj paneuropskoj uniji, 28. ožujka 2019.

Prof. dr. sc. Jasna Jeličić Radonić s Hrvatskih studija održat će u četvrtak 28. ožujka 2019. u 19 sati u prostorijama Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu, Jurišićeva 1a, I. kat. predavanje o temi „Otkrivanje antičkoga Farosa“.

Ulazak je besplatan, a osobito su dobro došli studenti Hrvatskih studija.

Faros, jedan od najstarijih antičkih gradova na istočnoj obali Jadrana, osnovali su grčki doseljenici s otoka Parosa u Egejskom moru početkom IV. st. pr. Kr. na položaju današnjeg Staroga Grada na Hvaru. Usprkos snažnomu otporu autohtonoga stanovništva, podignuta je parska naseobina. Arheološkim istraživanjima otkriveni su jugoistočni kut grada obuhvaćen megalitskim bedemima, istočna gradska vrata s kulama te niz stambenih blokova unutar pravilnoga uličnoga rastera, što predstavlja polazište za proučavanje urbanizma Farosa. Na temelju podataka iz literarnih izvora, u prožimanju s rezultatima arheoloških istraživanja, postalo je moguće rekonstruirati kako je pod okriljem Dionizija Sirakuškoga utemeljena i kako se održala kolonija jonskih Parana na jadranskom otoku Farosu.

Faros je kao i svaki samostalni grčki grad kovao svoj novac. To je poglavito oznaka njegove suverenosti koja jasno ocrtava složenu i turbulentnu povijest ovoga grčkoga grada nastaloga u neprijateljskome okruženju autohtonoga stanovništva. Naime, kovanje novca odražava sudbinu otoka, trgovačke veze i izmjene vlasti na njem, jer numizmatički nalazi pružaju mogućnost rekonstruiranja prošlosti više nego je to moguće u bilo kojoj drugoj domeni arheologije.

Popis obavijesti