Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U nedjelju 17. ožujka 2019. navršilo se točno 105 godina od smrti velikoga hrvatskoga književnika i domoljuba Antuna Gustava Matoša. Budući da u prvoj polovici ožujka Dubrovačke knjižnice u Narodnoj knjižnici Grad organiziraju Dane hrvatskoga jezika, organizatori su odlučili ovogodišnje Dane završiti predavanjem „O Matoševu jeziku“, pa su zato pozvali prof. dr. sc. Sanju Vulić s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje je održano 14. ožujka 2019. u Saloči od zrcala, odnosno Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Prije predavanja sve je nazočne u ime Dubrovačkih knjižnica srdačno pozdravila Matija Nenadić, glavna organizatorica Dana hrvatskoga jezika u Gradu.
Prof. Vulić se u svom predavanju usredotočila na ona Matoševa jezična rješenja koja su karakteristična za bunjevačke govore u Bačkoj (odakle je podrijetlom bio književnikov otac) i govore u Slavoniji (odakle je bila Matoševa mati). Upozorila je da je mnoge od tih realizacija Matoš naučio u svom roditeljskom domu te ih je rabio kao stilski neutralne. Prof. Vulić je sve izabrane jezične realizacije objasnila etimološki, semantički i sociolingvistički, uvijek ih uspoređujući s adekvatnim realizacijama u hrvatskih autora iz Bačke i Slavonije. Također je upozorila da su neke od tih realizacija usvojili i drugi pisci moderne te i time pokazala kolika je bila Matoševa važnost u hrvatskoj književnosti toga doba.
I ovo su predavanje profesorice Vulić pratili dubrovački mediji brojnim najavama te poslije izvješćima, npr. Dubrovački list i Radio Soundset Ragusa, a posebice Dubrovački vjesnik i Hrvatski Radio – Radio Dubrovnik. Na Hrvatskom je radiju prof. Vulić ponovo bila gošća dr. sc. Jelene Obradović, urednice popularne emisije Plavi razgovori.
