Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Predavati Dubrovčanima o dubrovačkom govoru posljednjih destljeća - nije jednostavno, pogotovu kada je riječ o romanizmima, u puku najomiljenijim posuđenicama na hrvatskom jadranskom području. A upravo je to bila tema predavanja koje je prof. dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održala 24. siječnja 2019. u popularnoj Saloči od zrcala, kako Dubrovčani zovu Čitaonicu Narodne knjižnice Grad. Predavanje izazovnoga naslova "Romanizmi u dubrovačkom - pomodarstvo ili tradicija?", koje je organizirao Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku, privuklo je veliki broj posjetitelja, pa se jedva našlo još poneko slobodno mjesto. Prije predavanja nazočne je u ime Ogranka Matice hrvatske pozdravio povjesničar Ivan Viđen. U svom predavanju, prof. Vulić je osobito upozorila na sve izrazitiju pojavu nekritičkoga promicanju posuđenica, čemu velikim dijelom pridonosi i smanjivanje broja pravih, izvornih govornika dubrovačkoga govora u posljednjim desetljećima, a novi doseljenici upravo putem govora žele postati "dubrovačkijima" od Dubrovčana. Navodeći brojne primjere, zaključila je da u takovim situacijama romanizmi nisu više dijelom tradicije nego isključivo pomodarstva, koje nerijetko rezultira njihovom uporabom u pogrješnom značenju, a vrlo često s naglascima bitno različitim od dubrovačkih. Nakon rasprave na kraju predavanja, posjetiteljima se obratila prof. dr. sc. Slavica Stojan, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, koja je zahvalila predavačici na zanimljivom izlaganju.
Predavanje je imalo dobar odjek u dubrovačkim medijima. Opširno izvješće objavljeno je u Dubrovačkom vjesniku, a prof. Vulić bila je i gošća na dubrovačkom radiju Sanset Raguza (na kojem je urednica bivša studentica Hrvatskih studija Ana Prohaska Vlahinić), te na Hrvatskom radiju - Radio Dubrovnik, gdje je bila gošća urednice Jelene Obradović.
