Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U subotu 26. siječnja 2019. na snagu će stupiti Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19). Njime je konačno u provedbene propise uvedeno bolonjsko akademsko nazivlje te je, nakon dugogodišnjih napora Hrvatskih studija (zadnje u rujnu 2018.) i naših alumna, konačno razriješeno goruće pitanje neometanoga zapošljavanja magistara edukacije kroatologije i magistara kroatologije kao učitelja Hrvatskoga jezika u osnovnim školama diljem Hrvatske.
U Pravilniku su akademski naslovi razvrstani u skupine a, b i c.
A) znači studijske programe nastavničkoga smjera (profesor…, magistar edukacije…) i oni imaju prednost da postanu učitelji u školama.
B) znači studijske programe znanstvenoga smjera (diplomirani…, magistar…); te osobe moraju steći 55 ECTS-a pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke naobrazbe („pedagoške kompetencije“) i mogu biti izabrane na natječaju, ako nema pristupnika iz skupine a).
C) znači preddiplomski studij (sveučilišni prvostupnik…); te osobe moraju dodatno steći 55 ECTS-a pedagoških kompetencija i mogu biti izabrane na natječaju, ako nema pristupnika iz skupina a) i b).
Od akademskih naslova, koji su se mogli ili se mogu steći na Hrvatskim studijima, za zapošljavanje u osnovnim školama prikladno ih je ukupno dvanaest s četiriju studijskih programa Hrvatskih studija (kroatologije, latinskoga, povijesti i psihologije).
Učitelj hrvatskoga jezika u osnovnoj školi može biti: a) magistar edukacije kroatologije i b) magistar kroatologije (članak 5.).
Učitelj latinskoga jezika u osnovnoj školi može biti: a) magistar edukacije latinskoga jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta, b) magistar latinskoga jezika, rimske književnosti i hrvatskoga latiniteta i c) sveučilišni prvostupnik latinskoga jezika (članak 12.).
Učitelj povijesti u osnovnoj školi može biti osoba koja završila studij povijesti i stekla naslov: a) profesor povijesti, magistar edukacije povijesti; b) diplomirani povjesničar, magistar povijesti, c) sveučilišni prvostupnik povijesti (članak 20.).
Stručni suradnik psiholog u osnovnoj školi može biti osoba koja je završila studij psihologije i stekla naslov: diplomirani psiholog ili magistar psihologije (članak 29. stavak b.).
Novi je Pravilnik dostupan na https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2019_01_6_137.html
Sva ta zvanja mogu se zaposliti i u srednjim školama, a osim toga još dva studijska smjera Hrvatskih studija omogućuju zapošljivost u srednjim školama. Svršeni studenti filozofije u srednjim školama mogu predavati Etiku, Etiku i kulturu, Filozofiju i Logiku, a svršeni studenti sociologije Sociologiju i Politiku i gospodarstvo, sukladno Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu.
U Zagrebu 24. siječnja 2019.
Pročelnik Mario Grčević
Izjednacavanje naziva - dipl. kroatolog-profesor kroatologije.pdf