Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Tradicionalni Forum hrvatskih manjina u Hrvatskoj matici iseljenika svake godine okuplja istaknute kulturne djelatnike Hrvata iz različitih zemalja. Ove je godine Forum održan 23. studenoga. Budući da je glavna tema Foruma bila Jezična baština hrvatskih autohtonih zajednica Srednje i jugoistočne Europe, pozvana je izv. prof. dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu da održi uvodno predavanje. Prof. Vulić svoje je predavanje naslovila „Hrvatski idiomi u autohtonim zajednicama u kontekstu očuvanja nacionalnoga identiteta manjine“. Predavanje su sa zanimanjem pratili ove godine okupljeni Hrvati iz Italije, Mađarske, Srbije, Rumunjske, Crne Gore i Slovenije, te sudionici Foruma iz Hrvatske. Posebice se osvrnuvši na jezičnu situaciju među pomurskim Hrvatima u Mađarskoj, bunjevačkim Hrvatima, gradišćanskim Hrvatima, moliškim Hrvatima i karaševskim Hrvatima, predavačica je istaknula kako je osim očuvanja mjesnih govora (u onolikoj mjeri koliko je to realno moguće) iznimno važno njegovati normirani hrvatski književni jezik kao čvrstu kohezijsku silu koja povezuje sve Hrvate u domovini i dijaspori. Predavanje je prihvaćeno s velikim odobravanjem.