Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Terenska nastava iz kolegija "Hrvatska likovna umjetnost" i "Hrvatsko arheološko nasljeđe" prof. dr. sc. Jasne Jeličić-Radonić održala se ove subote, 10. studenoga 2018. U ranim jutarnjim satima autobusom su se studenti kroatologije i nastavnici uputili prema Ninu. Tamo nas je dočekalo sunčano vrijeme i vrijedno kulturno blago Hrvatske.
U Ninu je voditeljica Zbirke ninskih starina Majda Dadić predstavila muzejsku zbirku i pojedine spomenike - bedeme i gradska vrata, crkvu sv. Aselma, crkvu sv. Križa, antički hram, i rimsku kuću (domus). Nakon Nina, krenuli smo prema Zadru. Tamo nas je dočekao srdačno dr. sc. Miro Jurić, koji je upoznao studente s muzejskom zbirkom SICU (Stalna izložba crkvene umjetnosti), spomenicima Arheološkog muzeja (srednjovjekovno razdoblje i antička zbirka), crkvom sv. Donata i katedralom.
Zatim smo obišli rimski forum s Kapitolijem, bazilikom i tabernama, gradske bedeme i vrata antičkog Iadera te crkve Sv. Šime, Sv. Lovre i Sv. Krševana i na kraju rimski slavoluk Melije Anijane ugrađen uzidanog u mletačka Morska vrata. Ispunjeni ljepotama kulturnih spomenika koje smo imali priliku vidjeti, umorni i zadovoljni smo se vratili u večernjim satima u Zagreb, sa željom da se ovakva terenska nastava ponovi uskoro.