Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U sklopu kolegija Institucije hrvatskoga naroda, društva i države 23. listopada 2018. studenti treće godine preddiplomskoga studija kroatologije u pratnji profesorice Jelene Gazivode sudjelovali su na terenskoj nastavi. Posjetili su Zagrebačku prvostolnicu, gdje su obišli njezinu bogatu riznicu, i sjedište Hrvatske biskupske konferencije na Ksaveru. Kroz katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, poznatiju samo kao zagrebačka katedrala, studente je provela kustosica s. Lina Puklave, koja je već više od 30 godina čuvarica riznice, te je sudjelovala u pripremi svih važnijih događaja, uključujući i pohode Svetoga Otca Hrvatskoj. Prvo je studentima pokazala kapelu Sv. Stjepana u kojoj im je prenijela kratku povijest freski te gradnje kapele. Nakon toga, povela ih je uskim stubištem na gornji kat u kojem je smještena riznica. Prije ulaza u samu riznicu, studenti su mogli vidjeti jedan od najstarijih izložaka – plašt kralja Ladislava, utemeljitelja Zagrebačke biskupije. U riznici se nalaze brojni artefakti skupljeni i očuvani tijekom stoljeća kroz koje se ocrtava crkvena, kulturna i politička povijest, kao i nastanak institucija koje i danas poznajemo. S. Lina izdvojila je oklop i oružje Nikole Erdödyja te njegov stijeg kao jedan od najzanimljivijih predmeta. Istaknula je kako je stijeg, koji je najstarija banska zastava, crvene boje zato što se trobojnica pojavila tek u XIX. stoljeću te da su na njoj hrvatski, dalmatinski i slavonski grb. Nakon toga studenti su imali priliku vidjeti i kapitel koji svjedoči o imenu samostana od kojega vjerojatno dolazi ime samoga grada Zagreba. U riznici je očuvano i oproštajno pismo Petra Zrinskoga (Moje drago serce), upućeno Ani Katarini Zrinskoj neposredno prije smaknuća u Bečkom Novom Mjestu, a čuvaju se i primjerci čipke koja je ušla na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Nakon toga, studenti su se uputili na Ksaver, prema Hrvatskoj biskupskoj konferenciji gdje ih je dočekao predstojnik Tiskovnoga ureda i glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić. On im je ukratko ispričao povijest, značaj, ulogu te strukturu Hrvatske biskupske konferencije, a nakon toga je odgovarao na sva dodatna pitanja.
Tea Markovinović, 3. godina komunikologije i kroatologije