Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Kada je izv. prof. dr. sc. Sanja Vulić dobila poziv da održi predavanja u Segedinu u Mađarskoj, odlučila je da se za vrijeme boravka u tom gradu održe i istraživanja na projektu Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori, u kojima će sudjelovati i dvoje studenata. Kao voditeljica toga projekta na Hrvatskim studijima, u istraživanje je uključila suradnicu na projektu asistenticu Lidiju Bogović te dvoje studenata Diplomskoga studija kroatologije: Filipa Mesarića i Endrinu Hrenić. Tako smo 18. listopada stigli u prelijepi Segedin, središte Čongradske županije u jugoistočnoj Mađarskoj.
Dan 19. listopada prof. Vulić je u jutarnjim satima održala pozvano gostujuće predavanje na Odsjeku za slavistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Segedinu, naslovljeno "Stari hungarizmi u hrvatskom jeziku". Na Fakultetu su nas vrlo srdačno dočekali predstojnik Zavoda za slavensku filologiju prof. dr. Mihály Kocsis i doc. dr. sc. Ágnes Kacziba, koja je organizirala naš boravak na Fakultetu. Studenti i profesori slavistike sa zanimanjem su pratili predavanje, a izvanredne dojmove istaknuli su po završetku. Dok smo prof. Vulić i ja boravile na Filozofskom fakultetu, studenti su istraživali povijest Segedina. U večernjim satima svi četvero smo zajedno otišli u Regionalni centar Mađarske akademije znanosti, koja je svoj prostor ljubazno ustupila Udruzi za društvena i humanitarna istraživanja. Dr. Ildikó Szondi, voditeljica te Udruge, pozvala je prof. Vulić da članovima Udruge, uz simultano prevođenje doc. dr. Á. Koczibe, održi predavanje o hungarizmima u hrvatskom. To drugo predavanje o hungarizmima bilo je prilagođeno potpuno drukčijem krugu slušatelja od onih na Sveučilištu i više koncipirano kao javno predavanje. I to se predavanje iznimno svidjelo publici, što su nakon predavanja srdačno iskazivali. Među segedinskim posjetiteljima predavanja bila je i jedna Hrvatica iz Mađarske, Apolonija Brezović, koja je pozdravila prof. Vulić na čakavskom govoru svoga rodnoga mjesta Hrvatskoga Židana u zapadnoj Mađarskoj. Svi smo rado s njom porazgovarali, pohvalivši je što nije zaboravila svoj mjesni govor premda već desetljećima živi u Segedinu.
Trećega smo dana krenuli tragovima Hrvata u Segedinu. Vodio nas je najbolji poznavatelj te teme prof. dr. sc. Ladislav Heka. Posjetili smo i sveučilišnu knjižnicu koja vrlo podsjeća na zagrebačku, a vožnjom brodom po rijeci Tisi istoga smo dana doživjeli segedinsku prirodu i razgledali grad s riječne strane.
Četvrtoga smo dana na povratku prema Zagrebu posjetili Siget, grad koji je branio Nikola Šubić Zrinski te obišli lijepo obnovljenu srednjovjekovnu utvrdu s muzejom Sigetske bitke. Sigetu se posebice veselio student Filip Mesarić.
