Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Proslavljena 25. obljetnica Hrvatskih studija
Zagreb, 16. studenoga 2017. – Svečanom akademijom u Preporodnoj dvorani palače Narodnoga doma HAZU u Opatičkoj 18 u Zagrebu Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu obilježili su dvadeset i petu obljetnicu svojega osnutka i Dan Hrvatskih studija.
Skup je održan pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, u čije se ime okupljenima obratio potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner. U svojem govoru on je istaknuo: „Hrvatski studiji trebaju opstati i dalje se razvijati kao institucija koja proučava i poučava prošlost i sadašnjost hrvatske države i društva s humanističkih i društvenih aspekata. Hrvatski su studiji važni i potrebni za očuvanje nacionalnoga identiteta, izučavanje i njegovanje naše povijesti, kulture i tradicionalnih vrijednosti i ta je njihova misija iznimno važna i nezaobilazna. Ta je misija osobito važna u vremenima kada se, čini se, opet pokušavaju neke znanstveno dokazane povijesne činjenice na neznanstveni način dovesti u pitanje i zlorabiti u političke svrhe, odnosno koristiti kao argument za nepotrebne ideološke prijepore, koji sigurno ne će donijeti nikakav boljitak hrvatskom narodu, ali ni drugim narodima.“
Proslavi su nazočili: državni tajnik za znanost doc. dr. sc. Matko Glunčić, pomoćnica ministrice za visoko obrazovanje izv. prof. dr. sc. Ivana Franić, izaslanik predsjednika HAZU akademik August Kovačec, izaslanica gradonačelnika Bandića mr. sc. Katarina Milković, dva prorektora Sveučilišta u Zagrebu, rektor HKS-a, tridesetak dekana i ravnatelja instituta; oko stotinu i pedeset umirovljenika, nastavnika, zaposlenika i vanjskih suradnika Hrvatskih studija, više od pedeset studenata Hrvatskih studija te prijatelji Hrvatskih studija iz svijeta kulture i znanosti. U umjetničkom dijelu programa sudjelovali su: Akademski muški zbor FER-a pod ravnanjem maestra Josipa degl' Ivellia, prvak drame Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu Dragan Despot, student Hrvatskih studija Matija Podnar i Fran Šokić. Program je vodio alumn Hrvatskih studija Siniša Kovačić.
Hrvatski sabor prihvatio pokroviteljstvo nad obilježavanjem 25. obljetnice Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Niže donosimo cijeli govor akademika Reinera.
Fotogalerija ovdje.
Govor akademika Reinera na Danu Hrvatskih studija 2017.
Poštovani,
Izuzetno mi je zadovoljstvo što mogu sudjelovati na ovoj svečanoj akademiji proslave 25. obljetnice Hrvatskih studija te Vas sve skupa pozdraviti u ime predsjednika Hrvatskoga sabora gospodina Gordana Jandrokovića, ali i u svoje osobno ime i obratiti Vam se s nekoliko prigodnih riječi.
Svaka je obljetnica, a osobito ovakva četvrtstoljetna, trenutak kad treba zastati, okrenuti se i sagledati što smo učinili u prošlosti, u kojem se trenutku danas nalazimo i kakvi su planovi za budućnost. Hrvatski studiji imaju zavidnu prošlost. Nastali su ubrzo nakon demokratskih promjena, koje su se dogodile osnivanjem slobodne i neovisne Hrvatske države i to zbog potrebe za uvođenjem određenih društvenih i filozofskih predmeta na Sveučilište u Zagrebu, koji do tada ili nisu uopće postojali ili su bili ideološki opterećeni prošlim sustavom. Svi dobro znamo da je, posebice u društvenim i humanističkim znanostima još od 1918. godine, a onda osobito od 1945. godine mnogo toga bilo zabranjeno i prešućivano.
U svojoj su četvrtstoljetnoj povijesti Hrvatski studiji doživjeli i nekoliko značajnih strukturnih promjena, osobito u zadnje vrijeme, no treba jasno reći da oni itekako trebaju opstati i dalje se razvijati kao institucija koja proučava i poučava prošlost i sadašnjost hrvatske države i društva s humanističkih i društvenih aspekata. Hrvatski su studiji važni i potrebni za očuvanje nacionalnoga identiteta, izučavanje i njegovanje naše povijesti, kulture i tradicionalnih vrijednosti i ta je njihova misija iznimno značajna i nezaobilazna. Ta je misija osobito važna u vremenima kada se, čini se, opet pokušavaju neke znanstveno dokazane povijesne činjenice na neznanstveni način dovesti u pitanje i zlorabiti u političke svrhe, odnosno koristiti kao argument za nepotrebne ideološke prijepore, koji sigurno ne će donijeti nikakav boljitak hrvatskom narodu, ali ni drugim narodima.
Naš je prvi Predsjednik dr. Franjo Tuđman bio veliki zagovaratelj i podupiratelj Hrvatskih studija. Dopustite mi stoga da navedem njegove riječi, koje su izrečene u jednoj sasvim drukčijoj prigodi, ali se itekako dobro mogu primijeniti na ovu: „Hrvatski je narod jedan od najstarijih naroda današnje Europe. Našavši se na razmeđi civilizacija, on je svoju nacionalnu opstojnost i samobitnost održao prihvaćanjem i razvitkom naslijeđenih i svojih izvornih kulturnih stečevina, dajući svoj osebujni prilog kulturi čovječanstva na svim područjima duhovnoga i tvarnoga stvaralaštva.“
Na vama je kolegice i kolege, profesori i studenti Hrvatskih studija, da upravo to o čemu je dr. Tuđman govorio, očuvate, znanstveno izučavate i unaprjeđujete.
akademik Željko Reiner,
potpredsjednik Hrvatskoga sabora,
u ime Hrvatskoga sabora, pokrovitelja obilježavanja
25. obljetnice Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
u Zagrebu, 16. studenoga 2017.