Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Društvo studenata kroatologije „Cassius“ poziva Vas na studentski simpozij Hrvatski identitet kao preslika jezika, književnosti, kulture i tradicije. Simpozij će se održati u dvorani Vukovar u srijedu 25. travnja 2018., s početkom u 10 sati.
Program simpozija:
10:00 – 10:05 Lucian Borić: pozdravna riječ u ime organizatora
10:05 – 10:25 Ante Bećir: Hrvatski etnički diskurs (13. – 14. st.)
10:25 – 10:45 Endrina Hrenić: Protuturska aktivnost hrvatskih humanista
10:45 – 11:05 Lucian Borić: Grafijski sustav u Petra Hektorovića – primjer prožimanja talijanskog i latinskog utjecaja
11:05 – 11:25 Lucija Pandžić: Otac hrvatske književnosti i Otac hrvatske domovine
11:25 – 11:45 Marija Stunković: Hrvatska politička povijest ispisana stihovima (1920. – 1950.)
11:45 – 12:05 Sara Večeralo: Žensko pismo u hrvatskoj književnosti
12:05 – 12:25 Marko Prpić: Dječja književnost i laganje: istraživanje i interpretacija
12:25 – 12:30 Sara Večeralo: završne riječi