Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Iznimno važna sastavnica projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori (koji na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu vodi izv. prof. dr. sc. Sanja Vulić) jest izborni predmet Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori na Diplomskom studiju Kroatologije. Studenti koji upišu taj predmet imaju obveznu nastavničku praksu u dijaspori.. Ove ak. god. studenti su nastavničku praksa najprije imali u studenom 2017. i ožujku 2018. u Keresturu u Mađarskoj, a zatim u travnju 2018. u Željeznu u Austriji. Ovoga se svibnja nastavnička praksa odvijala u Subotici u Bačkoj.
Budući da je pri organizaciji nastavničke prakse u Subotici prof. Vulić pomagala gđa Margareta Uršal, dopredsjednica Odbora za obrazovanje Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, prvoga dana putovanja, 2. svibnja, studentica Endrina Hrenić te studenti Ivan Kapović i Zvonimir Mikulić, zajedno su sa svojom profesoricom posjetili su prostorije HNV-a u Subotici radi detaljne razradbe svih aktivnosti na projektu koje su slijedile idućih dana.
Radni dio dana 3. svibnja počeo je odlaskom u subotičku Osnovnu školu „Ivan Milutinović“, u kojoj u svakom naraštaju jedan razred ima nastavni predmet Hrvatski jezik. Od 5. do 8. razreda taj predmet predaje nastavnica Biljana Horvat. U toj osnovnoj školi svoju su nastavničku praksu uspješno izvršili Endrina Hrenić i Ivan Kapović. Posjet profesorice i studenata toj osnovnoj školi pratila je Hrvatska redakcija Televizije Vojvodina. Snimljena je nastavnička praksa oboje studenata te izjave prof. Vulić i studenata o predmetu Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori.
Istoga se dana u poslijepodnevnim satima, u konferencijskom prostoru HNV-a, održao Akreditirani stručni skup „Hrvatski standardni jezik i zavičajna književnost“, na kojem je prof. Vulić imala dva plenarna predavanja. Prvo je bilo naslovljeno Pravopis hrvatskoga jezika, a drugo Suvremeni leksik hrvatskoga jezika. Također je na tom stručnom skupu održala vježbe iz hrvatskoga pravopisa i hrvatskoga leksika. Stručni je skup bio namijenjen učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika u Bačkoj, a pratili su ga i odgojitelji. Zanimljiv je podatak da ih se okupilo čak četrdesetak, što pokazuje veliko zanimanje za hrvatski jezik u Bačkoj. Za vrijeme vježbi postavljali su brojna pitanja profesorici, izrazili iznimno zadovoljstvo ponuđenim programom i sadržajima stručnoga skupa te želju da takvih skupova bude što više.
I ovaj je stručni skup pratila Hrvatska redakcija Televizije Vojvodina, a također i novinarka tjednika Hrvatska riječ, koja je intervjuirala prof. Vulić.
Idućega dana, 4. svibnja nastavnička se praksa održavala u Gimnaziji „Svetozar Marković“. Maturantima su nastavu držali studenti Zvonimr Mikulić i Ivan Kapović, a nižim razredima gimnazije Endrina Hrenić i Ivan Kapović. I toga je dana Hrvatska redakcija Televizije Vojvodina snimala studentsku nastavničku praksu te dojmove prof. Vulić i studentice Endrine Hrenić o nastavničkoj praksi i stručnom skupu. Usto su nastavi nazočili i novinari tjednika Hrvatska riječ koji su intervjuirali studente.
Svi smo se složili da bi intenzivnija suradnja pridonijela boljemu poznavanju hrvatskoga jezika u tom kraju.
