Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


01/10/2018

Panonski ljetopis 2018. u Zagrebu

U Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu predstavljen je Panonski ljetopis 2018. u kojem su svoje radove objavile i studentice Hrvatskih studija

Na Dan europskih jezika u Hrvatskoj je matici iseljenika svečano predstavljen Panonski ljetopis 2018. s prilozima na hrvatskom, njemačkom, mađarskom i slovenskom jeziku. Riječ je o jubilarnoj 25. knjizi godišnjaka Panonskoga instituta iz južnoga Gradišća u Austriji. Predstavljanje je vodila mr. sc. Vesna Kukavica, rukovoditeljica Matičina Odjela za nakladništvo. Među inim je istaknula da HMI „prepoznaje blagodati afirmacije hrvatskoga jezika u domicilnim višejezičnim odrednicama vlastite polutisućljetne dijaspore“, te dala riječ izv. prof. dr. sc. Sanji Vulić kao prvoj predstavljačici ovogodišnjega Panonskoga ljetopisaPanonski ljetopis

Prof. Vulić je predstavila veliki broj iznimno zanimljivih tekstova u godišnjaku, a na kraju s velikim zadovoljstvom istaknula da su čak tri teksta u ovogodišnjem Ljetopisu posvećena trodnevnoj terenskoj nastavi koju je početkom prosinca 2017. realizirala sa skupinom studenata i bivših studenata znanstvenoga smjera Diplomskoga studija kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o terenskoj nastavi u zapadnoj Mađarskoj i austrijskom Gradišću, koja je bila bogata različitim sadržajima. Prvi je tekst o toj terenskoj nastavi preuzet iz austrijskoga tjednika Hrvatske novine, drugi je upravo za Panonski ljetopis napisala studentica doktorskoga studija i sudionica terenske nastave Lidija Bogović, a treći je tekst preuzet iz mjesečnika Matica Hrvatske matice iseljenika, a napisala ga je bivša studentica hrvatskih studija Nina Turić, također sudionica te terenske nastave. Osim tih triju tekstova, prof. Vulić je još spomenula tekst svoje sadašnje studentice i demonstratorice Endrine Hrenić, koja ove godine prvi put surađuje u Panonskom ljetopisu. Endrina Hrenić je objavila tekst o studentskoj nastavničkoj praksi u Keresturu u mađarskom Pomurju, na predmetu prof. Vulić Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori, koji se izvodi na nastavničkom smjeru Diplomskoga studija kroatologije. Budući da je dva puta bila na nastavničkoj praksi u Keresturu, Endrina Hrenić opisuje i osobne dojmove vezane uz boravak i nastavu u tom mjestu u Mađarskoj. Studentica Hrenić također je nazočila svečanom predstavljanju Panonskoga ljetopisa u Hrvatskoj matici iseljenika, što je prof. Vulić također s radošću istaknula. 

O predstavljanju Panonskoga ljetopisa 2018. opširno je izvijestio Hrvatski radio u emisiji Mostovi – Hrvatima izvan domovine.

Panonski ljetopis 2

 

Popis obavijesti