Pristupačnost
Studij komunikologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu utemeljen je 1996. godine i to prvo kao studij novinarstva, a 2005. godine preimenovan je u studij komunikologije. Studij je zasnovan na temeljnim znanjima iz komunikologije, novinarstva, povijesti medija i odnosa s javnošću. Studenti tijekom studija stječu znanje o metodama istraživanja masovne komunikacije i obrade podataka te o povijesnom razvoju novinarstva i masovne komunikacije u svijetu i Hrvatskoj. Studenti komunikologije dobivaju temeljna znanja o medijima i osobitostima izvještavanja za njih, usmjeravaju se za rad na početnim poslovima u nekom od medija ili tvrtkama, tj. odjelima za odnose s javnošću. Zapošljavanje nije nužno ograničeno na područje medija i komunikologije. Studenti komunikologije Hrvatskih studija okupljeni su oko Udruge studenata komunikologije i novinarstva Komuna, koja je osnovana 2008. godine i svake godine organiziraju studentski simpozij "Mediji na drukčiji način".
Na 12. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Identiteti – kulture – jezici: Rad na prošlosti – između zaborava i postistine“, održanoj 2. i 3. lipnja 2026. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, doc. dr. sc. Danijel Jurković održao je izlaganje pod naslovom Medijski dokument vremena – Hrvatsko proljeće na stranicama Oslobođenja.
U izlaganju je analizirao prikaz Hrvatskoga proljeća u sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje tijekom 1971. godine. Posebna pozornost posvećena je ulozi medija u oblikovanju javnoga diskursa te interpretaciji političkih i društvenih procesa u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini. Rad je obuhvatio političke prilike toga razdoblja, djelovanje političke elite Bosne i Hercegovine prema Hrvatskom proljeću, uredničke stavove lista Oslobođenje te širi utjecaj događaja u Hrvatskoj na lokalne društveno-političke prilike. Izlaganje je ukazalo na vrijednost novinskih izvora kao dokumenata vremena koji omogućuju rekonstrukciju suvremenih percepcija političkih događaja, ali i bolje razumijevanje odnosa između medija, politike i društva u socijalističkoj Jugoslaviji. Istodobno, izlaganje je pridonijelo metodološkim raspravama o novinskim tekstovima kao izvorima povijesnih istraživanja te otvorilo pitanja oblikovanja kolektivnoga sjećanja, procesa zaborava i suvremenih interpretacija prošlosti u kontekstu fenomena postistine.
Međunarodna konferencija okupila je brojne znanstvenike iz različitih zemalja koji su kroz interdisciplinarni pristup raspravljali o identitetima, kulturi, jeziku i odnosu prema prošlosti.
Atmosferu i tijek konferencije mogu se vidjeti na sljedećim objavama:
