Pristupačnost
Studij komunikologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu utemeljen je 1996. godine i to prvo kao studij novinarstva, a 2005. godine preimenovan je u studij komunikologije. Studij je zasnovan na temeljnim znanjima iz komunikologije, novinarstva, povijesti medija i odnosa s javnošću. Studenti tijekom studija stječu znanje o metodama istraživanja masovne komunikacije i obrade podataka te o povijesnom razvoju novinarstva i masovne komunikacije u svijetu i Hrvatskoj. Studenti komunikologije dobivaju temeljna znanja o medijima i osobitostima izvještavanja za njih, usmjeravaju se za rad na početnim poslovima u nekom od medija ili tvrtkama, tj. odjelima za odnose s javnošću. Zapošljavanje nije nužno ograničeno na područje medija i komunikologije. Studenti komunikologije Hrvatskih studija okupljeni su oko Udruge studenata komunikologije i novinarstva Komuna, koja je osnovana 2008. godine i svake godine organiziraju studentski simpozij "Mediji na drukčiji način".
Naslovna docentica Odsjeka za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija i urednica Radio Sljemena HRT-a Tanja Baran održala je u srijedu 20. svibnja 2026. u Hrvatskom državnom arhivu javno predavanje 100 godina radija u Hrvatskoj.
U predavanju je okupljenima predstavila razvoj radija od njegovih početaka do danas, istaknuvši da je radio s emitiranjem započeo u Pittsburghu u Sjedinjenim Američkim Državama 1920. godine, glasoviti britanski BBC 1922. godine, a Radio Zagreb, kao najstarija radijska postaja u jugoistočnoj Europi, 15. svibnja 1926. godine. Naglasila je kako, s obzirom na tadašnje okolnosti, početak emitiranja Radio Zagreba nije predstavljao veliko kašnjenje u odnosu na svjetske radijske početke.
Doc. Baran dala je kronološki prikaz ključnih trenutaka u razvoju radiodifuzije u Hrvatskoj tijekom proteklih stotinu godina, sve do suvremenosti, te predstavila izazove s kojima se radio danas suočava. Pojasnila je da radio nisu ugrozili ni televizija ni internet jer je riječ o sadržajno i tehnološki iznimno prilagodljivom masovnom mediju, kojem svaki novitet u digitalnom vremenu otvara nove mogućnosti.
„Zato naš stogodišnjak ne gubi na popularnosti, slušanost mu ne pada, naprotiv”, istaknula je doc. Baran, dodavši da u Hrvatskoj danas djeluje oko 150 radijskih postaja, od kojih je 12 u sustavu javnoga servisa Hrvatskoga radija.
Kao jednu od najvećih prijetnji radiju danas izdvojila je tendenciju autoindustrije da u novim automobilima izostavlja mogućnost slušanja radija, a približila je i problem prereguliranosti zbog kojeg se radijski urednici susreću s brojnim zaprekama.
„Bez obzira na to, novo je vrijeme, zahvaljujući novim tehnologijama, omogućilo da radio danas više nije samo medij koji se sluša, nego je i medij koji se gleda, pa je publike uz radio sve više. Fotografije, videostreaminzi, radijski audio i video podcasti, naknadno slušanje radija kroz sustave ‘na zahtjev’ te intenzivna komunikacija s publikom putem radijskih društvenih mreža učinili su najstariji elektronički medij na svijetu, u odnosu na analogno vrijeme, još bližim publici”, zaključila je doc. Baran.
