HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu utemeljen je 1996. godine, prvotno kao studij novinarstva, a 2005. godine preimenovan je u studij komunikologije. Od svojih početaka studij se razvija i prilagođava promjenama u medijskom i komunikacijskom okruženju.

Studijski program obuhvaća područja komunikologije, novinarstva, povijesti medija, odnosa s javnošću i istraživanja masovne komunikacije. Studenti stječu znanja o medijskim sustavima, komunikacijskim procesima te metodama istraživanja i obrade podataka. Uz teorijska znanja razvijaju i vještine stvaranja medijskih sadržaja i kritičkog promišljanja. Time se pripremaju za rad u novinarstvu, odnosima s javnošću i drugim područjima u kojima su komunikacijske vještine važne.

Važan dio studija čini povezivanje teorijskih znanja s praktičnim iskustvom. Obvezna studentska praksa studentima omogućuje upoznavanje s radom u struci, a tijekom studija dostupne su im i dodatne prilike za stjecanje iskustva i usavršavanje vještina. Studij njeguje i suradnju s bivšim studentima (alumnijima), koji svojim iskustvima i sudjelovanjem u različitim aktivnostima povezuju sadašnje studente s profesionalnim okruženjem.

Studentskom životu pridonosi Udruga studenata komunikologije i novinarstva Agenda, osnovana 2008. godine pod nazivom Komuna. Udruga okuplja studente zainteresirane za medije, novinarstvo i komunikacije te organizira različite aktivnosti i projekte. Među njima se ističe studentski simpozij „Mediji na drukčiji način”, koji studentima pruža priliku za raspravu o aktualnim temama, razmjenu iskustava i susrete sa stručnjacima iz područja medija i komunikacija.


22/05/2026

Naša profesorica Tanja Baran u Hrvatskom državnom arhivu predstavila 100 godina radija u Hrvatskoj

Naslovna docentica Odsjeka za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija i urednica Radio Sljemena HRT-a Tanja Baran održala je u srijedu 20. svibnja 2026. u Hrvatskom državnom arhivu javno predavanje 100 godina radija u Hrvatskoj.

U predavanju je okupljenima predstavila razvoj radija od njegovih početaka do danas, istaknuvši da je radio s emitiranjem započeo u Pittsburghu u Sjedinjenim Američkim Državama 1920. godine, glasoviti britanski BBC 1922. godine, a Radio Zagreb, kao najstarija radijska postaja u jugoistočnoj Europi, 15. svibnja 1926. godine. Naglasila je kako, s obzirom na tadašnje okolnosti, početak emitiranja Radio Zagreba nije predstavljao veliko kašnjenje u odnosu na svjetske radijske početke.

Doc. Baran dala je kronološki prikaz ključnih trenutaka u razvoju radiodifuzije u Hrvatskoj tijekom proteklih stotinu godina, sve do suvremenosti, te predstavila izazove s kojima se radio danas suočava. Pojasnila je da radio nisu ugrozili ni televizija ni internet jer je riječ o sadržajno i tehnološki iznimno prilagodljivom masovnom mediju, kojem svaki novitet u digitalnom vremenu otvara nove mogućnosti.

„Zato naš stogodišnjak ne gubi na popularnosti, slušanost mu ne pada, naprotiv”, istaknula je doc. Baran, dodavši da u Hrvatskoj danas djeluje oko 150 radijskih postaja, od kojih je 12 u sustavu javnoga servisa Hrvatskoga radija.

Kao jednu od najvećih prijetnji radiju danas izdvojila je tendenciju autoindustrije da u novim automobilima izostavlja mogućnost slušanja radija, a približila je i problem prereguliranosti zbog kojeg se radijski urednici susreću s brojnim zaprekama.

„Bez obzira na to, novo je vrijeme, zahvaljujući novim tehnologijama, omogućilo da radio danas više nije samo medij koji se sluša, nego je i medij koji se gleda, pa je publike uz radio sve više. Fotografije, videostreaminzi, radijski audio i video podcasti, naknadno slušanje radija kroz sustave ‘na zahtjev’ te intenzivna komunikacija s publikom putem radijskih društvenih mreža učinili su najstariji elektronički medij na svijetu, u odnosu na analogno vrijeme, još bližim publici”, zaključila je doc. Baran.

 

Popis obavijesti