Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu utemeljen je 1996. godine, prvotno kao studij novinarstva, a 2005. godine preimenovan je u studij komunikologije. Od svojih početaka studij se razvija i prilagođava promjenama u medijskom i komunikacijskom okruženju.

Studijski program obuhvaća područja komunikologije, novinarstva, povijesti medija, odnosa s javnošću i istraživanja masovne komunikacije. Studenti stječu znanja o medijskim sustavima, komunikacijskim procesima te metodama istraživanja i obrade podataka. Uz teorijska znanja razvijaju i vještine stvaranja medijskih sadržaja i kritičkog promišljanja. Time se pripremaju za rad u novinarstvu, odnosima s javnošću i drugim područjima u kojima su komunikacijske vještine važne.

Važan dio studija čini povezivanje teorijskih znanja s praktičnim iskustvom. Obvezna studentska praksa studentima omogućuje upoznavanje s radom u struci, a tijekom studija dostupne su im i dodatne prilike za stjecanje iskustva i usavršavanje vještina. Studij njeguje i suradnju s bivšim studentima (alumnijima), koji svojim iskustvima i sudjelovanjem u različitim aktivnostima povezuju sadašnje studente s profesionalnim okruženjem.

Studentskom životu pridonosi Udruga studenata komunikologije i novinarstva Agenda, osnovana 2008. godine pod nazivom Komuna. Udruga okuplja studente zainteresirane za medije, novinarstvo i komunikacije te organizira različite aktivnosti i projekte. Među njima se ističe studentski simpozij „Mediji na drukčiji način”, koji studentima pruža priliku za raspravu o aktualnim temama, razmjenu iskustava i susrete sa stručnjacima iz područja medija i komunikacija.


08/12/2025

Studenska konferencija Neki novi klinci 2025.: Od TikToka do Eurosonga

Godišnja studentska konferencija Neki novi klinci – Iza reflektora pozornice održana je u petak 5. prosinca u zagrebačkom HUB385, gdje su sudionici kroz predavanja i panele dobili jedinstven uvid u aktualne trendove u komunikacijskoj, medijskoj i event industriji.

Kroz tri tematska panela imali su priliku iz prve ruke čuti kako funkcioniraju visoko rizični eventi, viralni sadržaj na TikToku te što mlade očekuje nakon završetka fakulteta. Iskusni gosti iz različitih područja medija, marketinga i event industrije podijelili su konkretna iskustva, izazove i savjete za buduće profesionalce. Na konferenciji je sudjelovalo i pet studenata komunikologije Fakulteta hrvatskih studija, kojima je fakultet pokrio trošak ulaznica.

Prvi panel, pod nazivom “Događaji visokog rizika i koja je cijena spektakla?”, okupio je Dianu Kirišić, Marka Boku i Igora Crnčića, koji su govorili o organizaciji velikih evenata poput koncerata i festivala. Panel je moderirala Veronika Raguž iz Millenium promocije. Panelisti su istaknuli kako je organizacija kompleksan i dugotrajan proces koji zahtijeva opsežno planiranje, logističku pripremu, koordinaciju velikih timova te sposobnost brzog reagiranja u kriznim situacijama. Naglasili su da posao organizatora ne završava s posljednjim nastupom, već tek nakon pospremanja, financijskih izvještaja i evaluacije događaja.

Drugi panel posvetio se temi viralnog TikToka, a vodila ga je influencerica i content kreatorica Patricia Vodopija. Objasnila je kako nastaje viralni video, koliko brzo publika konzumira sadržaj kratkog formata i koje strategije doprinose organskom dosegu. Istaknula je da TikTok sadržaj ne mora biti savršeno produciran, već autentičan, spontan i temeljen na storytellingu. Upozorila je i na kratkotrajnost trendova, zbog čega influenceri nastoje graditi dugoročnu karijeru i usklađivati sadržaj s brendovima koji odgovaraju njihovim vrijednostima i stilu komunikacije.

Treći panel, pod nazivom “A što nakon faksa?”, okupio je Dominika Omerovića, Valentinu Mezdić, Mladena Hrena i Teu Mihanović, uz moderaciju Marka Matijevića. Sudionici su govorili o prvim koracima nakon završetka studija, važnosti studentske prakse, prilagodbi poslovnom sustavu i izazovima s kojima se mladi susreću na tržištu rada. Podijelili su iskustva vezana uz rad na različitim kampanjama, raspodjelu budžeta i dinamiku timskog rada te istaknuli važnost postavljanja granica i prepoznavanja trenutka kada treba reći “ne”.

U završnom dijelu programa održan je razgovor jedan na jedan s PR menadžerom Krešimirom Šustićem, kojeg je vodila televizijska voditeljica Ida Hamer. Šustić je sudionicima približio kako izgleda rad komunikacijskog stručnjaka iza scene Eurosonga, jednog od najgledanijih glazbenih događaja na svijetu. Kroz konkretne primjere i anegdote prikazao je izazove rada u međunarodnom okruženju, upravljanje golemim medijskim interesom i procese donošenja odluka pod pritiskom.

U sklopu konferencije dodijeljene su i nagrade Mlada nada za najbolje studentske radove, a ove je godine pristiglo rekordnih 58 prijava. Nagrađeni su u kategorijama diplomskog, završnog i seminarskog rada te komunikacijskog plana.

Na konferenciji je zaključeno kako mlade generacije sve snažnije utječu na medije i načine kreiranja sadržaja, a posebno se otvorilo pitanje budućnosti novinarstva i prilagodbe televizijskih kuća novim navikama publike.

 

Popis obavijesti