Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu utemeljen je 1996. godine, prvotno kao studij novinarstva, a 2005. godine preimenovan je u studij komunikologije. Od svojih početaka studij se razvija i prilagođava promjenama u medijskom i komunikacijskom okruženju.

Studijski program obuhvaća područja komunikologije, novinarstva, povijesti medija, odnosa s javnošću i istraživanja masovne komunikacije. Studenti stječu znanja o medijskim sustavima, komunikacijskim procesima te metodama istraživanja i obrade podataka. Uz teorijska znanja razvijaju i vještine stvaranja medijskih sadržaja i kritičkog promišljanja. Time se pripremaju za rad u novinarstvu, odnosima s javnošću i drugim područjima u kojima su komunikacijske vještine važne.

Važan dio studija čini povezivanje teorijskih znanja s praktičnim iskustvom. Obvezna studentska praksa studentima omogućuje upoznavanje s radom u struci, a tijekom studija dostupne su im i dodatne prilike za stjecanje iskustva i usavršavanje vještina. Studij njeguje i suradnju s bivšim studentima (alumnijima), koji svojim iskustvima i sudjelovanjem u različitim aktivnostima povezuju sadašnje studente s profesionalnim okruženjem.

Studentskom životu pridonosi Udruga studenata komunikologije i novinarstva Agenda, osnovana 2008. godine pod nazivom Komuna. Udruga okuplja studente zainteresirane za medije, novinarstvo i komunikacije te organizira različite aktivnosti i projekte. Među njima se ističe studentski simpozij „Mediji na drukčiji način”, koji studentima pruža priliku za raspravu o aktualnim temama, razmjenu iskustava i susrete sa stručnjacima iz područja medija i komunikacija.


10/10/2021

Asistentica Tamara Kunić obranila svoju doktorsku disertaciju

Tamara Kunić, asistentica na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija obranila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorski rad pod nazivom „Komentari građana na informativnim portalima kao dio participativnog novinarstva“.

Novi trendovi u profesionalnom i građanskom novinarstvu, kao i očita potreba za samoregulacijom unutar medijskih organizacija i strukovnih udruženja te promjene u nacionalnom zakonodavstvu bili su poticaj za istraživanje ove vrlo važne, a posve neistražene teme građanskih doprinosa u stvaranju medijskih sadržaja u hrvatskome medijskom sustavu.

Komentari kao jedan od najpopularnijih oblika građanskih doprinosa u digitalnoj javnoj sferi mogu predstavljati važan izvor informacija te poslužiti kao prediktor javnog mnijenja o društveno važnim temama.

U Hrvatskoj se dosad nije pomnije pisalo o istraživanju komentara čitatelja na internetskim portalima, pogotovo u opsegu kao u ovom doktorskom radu, u kojem je istraženo 24 426 komentara čitatelja objavljenih ispod članaka profesionalnih novinara i za potrebe kojeg su provedeni intervjui s urednicima informativnih portala.

Profesori i nastavnici Odsjeka za komunikologiju čestitaju kolegici Kunić na obrani doktorske disertacije!

Popis obavijesti