Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
The Regional Studies Association (RSA), organiziralo je, u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i znanstvenom mrežom Leibniz Science Campus Eastern Europe-Global Area (EEGA), znanstvenu konferenciju koja se održala u Dubrovniku od 11. do 13. rujna 2024. godine. Interdisciplinarna međunarodna konferencija naziva Central and Eastern Europe: Dynamically Changing Regions in an Ever-Changing World okupila je 90-ak znanstvenika, istraživača i kreatora javnih politika iz područja urbanoga i regionalnoga razvoja. Konferencija je tematski bila podijeljena na ukupno 36 sekcija, s naglaskom na unutarnje i vanjsko restrukturiranje regije srednje i istočne Europe (CEE) i nove obrasce regionalne diferencijacije i razvoja.
U okviru trećega dana konferencije, svoj su doprinos dali nastavnici i vanjski suradnici Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, doc. dr. sc. Monika Komušanac, Dino Bečić, mag. geogr. i dr. sc. Nikola Šimunić, koji su, u okviru tematske sekcije Demographic Shifts and Changing Social Structures, održali izlaganje Application of Spatial Autocorrelation in the Analysis of Fertility Distribution in Croatia. Autori su se osvrnuli na analizu varijabilnosti fertiliteta u Hrvatskoj primjenom jedne od metoda prostorne autokorelacije, tj. globalnoga i lokalnoga Moranovoga indeksa. Osnovni istraživački cilj je bio testirati postojanje prostornih obrazaca pojave vrijednosti TFR-a u okviru NUTS3 regija i jedinica lokalne samouprave (JLS). Rezultati autokorelacijske analize pokazali su odnose vrijednosti fertiliteta svih JLS u odnosu na okolinu na temelju čega su definirani statistički značajni tipovi klastera.
S obzirom na strateške demografske ciljeve, dobiveni rezultati će poslužiti kao analitička podloga za istraživanje ekonomskih, društvenih, političkih i inih faktora koji uvjetuju pojavu određenih tipova klastera na lokalnoj i regionalnoj razini. S druge strane, poznavanje prostornih zakonitosti lokalnih varijacija fertiliteta u Hrvatskoj olakšava proces demografskoga oporavka i planiranja ukupnoga razvoja.
