Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Razlozi za pokretanje studija

Znanstvena potreba

Stanovništvo ili ljudska populacija je prema svim relevantnim znanstvenim pristupima najvažniji dio svakoga društva i prostora, najvažniji čimbenik u njima, pokretač svih gospodarskih i inih djelatnosti i po svemu bi trebalo biti među najvažnijim predmetima znanstvenih istraživanja. Povezanost i uvjetovanost stanovništva i svih sustava i djelatnosti uvijek postoji i različitoga je reda veličine pa je znanstveno dokazivanje i pokazivanje jačine odnosa i uvjetovanosti objektivna razvojna potreba. Posebno su važne projekcijske i modelske znanstvene zakonitosti u funkciji društvenoga, prostornoga, političkoga, regionalnoga i u konačnici ukupnoga razvoja svake zemlje pa i Hrvatske. Suvremena stvarnost to svakodnevno potvrđuje kroz velike demografske negativnosti u Hrvatskoj s refleksijama u svim segmentima društva, kroz velike migracije i kroz potrebu razvojnoga povezivanja domicilne zemlje i njezina bogatstva u iseljeništvu. Znanstveno razmatranje temeljnoga odnosa Hrvatske i njezina iseljeništva sve više postaje ključna pretpostavka hrvatske budućnosti.

Ipak, najvažniji razlog pokretanja ovoga studija jest činjenica kako je Hrvatska jedina zemlja u užem i širem okruženju koja nema ni jednu znanstveno-nastavnu ustanovu, ni jedan studij i niti jedan strateški znanstveni program i projekt vezan za demografsku problematiku, odnosno vezan za najvažniji razvojni čimbenik.

Kulturna potreba

Procjenjuje se kako danas hrvatske populacije ima više izvan Hrvatske, nego u Hrvatskoj, raseljene po cijelom svijetu; praktički po svim kontinentima i državama. Veliko je to demografsko, gospodarsko, financijsko, akademsko, kulturno, umjetničko i svako dugo bogatstvo Hrvatske koje se ne smije zanemarivati, odvajati od matične zemlje i propustiti bez razmatranja. Kulturne promjene pod utjecajem zemalja useljavanja i nova vrijednost useljeničkoga stanovništva za domicilnu populaciju velika su posebnost i kulturno bogatstvo za obje zemlja, na kojem se gradi i identitet i nova društvena i svaka druga vrijednost. Razmatranje i poučavanje navedenoga objektivno velika je kulturna potreba.

Društvena potreba

Društvena potreba ovakvoga studija u još uvijek nezavršenoj transformaciji hrvatskoga društva nakon oslobađanja zemlje i izlaska iz ranijega političkoga sustava potvrđuje se praktički svakoga dana. Društveno razumijevanje važnosti ljudske populacije (stanovništva, žiteljstva, pučanstva…) i odnosa koje ono formira u svom okruženju u društvu i prostoru u Hrvatskoj još je uvijek nedovoljno pa je svaki aspekt njegovoga razmatranja velika društvena potreba. Postavljanje društvenih odnosa i svih oblika društvenoga identiteta izvan demografskih i iseljeničkih procesa i struktura nema osnovnoga temelja na kojem se grade složene društvene i ine relacije i te kako važne za budućnost svake zemlje. Hrvatskoj je, kao uostalom i svakoj zemlji s pretežnim dijelom stanovnika u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, potreban novi društveni pristup državnosti u funkciji njezine budućnosti, opstanka i ukupnoga razvoja. Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva u tom je kontekstu novost od strateške važnosti i vitalna nacionalna potreba.

Gospodarska potreba

Društveni su i prostorni sadržaji, procesi, veze, odnosi, projekcije i modeli vezani za stanovništvo, zajedno sa svim bazama stanovništva osnova gospodarskoga, prostornoga, regionalnoga i svakoga drugoga razvojnoga planiranja. Velika su gospodarska potreba npr. registri stanovništva i teritorijalnih jedinica, jer čine temelj planiranja, a u prostornim bi planovima najvažnijem potencijalu trebalo dati pravu vrijednost, a ne samo propedeutičku. Ovakav će studij i predmetna znanstvena i stručna istraživanja usmjeriti cjelokupni planski državni pristup prema objektivnim hrvatskim potrebama. Konačno, i pitanjima radne snage, kao osnovnomu čimbeniku i potencijalu pokretanja gospodarstva, posvetit će se funkcionalna nastavno-istraživačka pažnja. Stanovništvo i hrvatsko iseljeništvo, sukladno svom značenju i ovako definiranom programu, treba biti u temelju svih gospodarskih razvojnih koncepcija i modela.