Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Dana 25. svibnja 2024. godine u Gradskoj vijećnici u Koprivnici u organizaciji Povijesnog društva Koprivnica; Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, Zmajski stol u Križevcima i Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju održan je znanstveno-stručni skup „Akademik Dragutin Feletar – život i djelo“ na kojem je sudjelovala dr. sc. Monika Balija s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo. Skup je bio podijeljen na nekoliko tematskih blokova: „Dragutin Feletar i geografske teme“, „Dragutin Feletar i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti“, „Dragutin Feletar i povijesne teme“ te „Dragutin Feletar, društvene i kulturne aktivnosti“. U okviru panela „Dragutin Feletar i geografske teme“, govorili su dr. sc. Damir Magaš, dr. sc. Zoran Stiperski, dr. sc. Monika Balija i dr. sc. Hrvoje Petrić.
U okviru izlaganja pod naslovom „Akademik Dragutin Feletar i istraživanje stanovništva Podravine“ dr. sc. Monika Balija govorila je, između ostaloga, o doprinosu akademika Feletara razradi odnosa prirodnogeografske osnove i prostorne diferencijacije naseljenosti te njegovim projekcijama i prognozama razvoja stanovništva Podravine do 2051. godine. Zaključno, govoreći o njegovim neumornim istraživanjima i radovima posvećenima razvoju stanovništva Podravine, koji danas čine temelj svih suvremenih demografskih analiza, dala je osvrt na najnovije rezultate popisa 2021. godine koji ukazuju na sve negativnije, a u radovima akademika Feletara već dugo najavljivane i potvrđivane, „procese dramatične depopulacije“ toga prostora.
