Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem, a uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, organizirao je, u petak 28. listopada 2022. godine, II. Međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju „Suvremeni usud gastarbajterskoga naslijeđa Hrvatske“.
.JPG)
Konferenciju je otvorio predsjednik Organizacijskoga odbora i pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, doc. dr. sc. Stjepan Šterc koji je u kratkom obraćanju istaknuo važnost hrvatskoga iseljeništva i njegovoga potencijala te nužnost znanstvenoga progovaranja o značaju gastarbajterskoga razdoblja za razumijevanje suvremenih demografskih izazova Hrvatske. Nazočnima se u ime suorganizatora, Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, obratio prorektor za znanost, prof. dr. sc. Roberto Antolović koji je pozdravio zajedničku suradnju i ideju o organizaciji prvih znanstvenih susreta koji su naglasak stavili na gastarbajtersko naslijeđe Hrvatske. Dubravka Severinski, izaslanica državnoga tajnika Zvonka Milasa te načelnica Sektora za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Hrvata izvan Republike Hrvatske, pozdravila je sudionike i ostale nazočne u ime Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan RH koja je fenomenu gastarbajterstva pristupila na osobni, iskustveni način podijelivši svoju „gastarbajtersku priču“.
Plenarni dio konferencije obuhvatio je raspravu, komentare i osvrt nazočnih na konačne rezultate Popisa stanovništva 2021. godine, prvenstveno njegov metodološki pristup i tehničko-organizacijsku provedbu. Službeni program konferencije odvijao se u četiri interdisciplinarne sekcije; (1) Gastarbajtersko demografsko naslijeđe, (2) Demografski izazovi samostalne Hrvatske, (3) Usud napuštanja Hrvatske i neizvjesnost opstanka te (4) Suvremeni civilizacijski, društveni, kulturni i identitetski aspekti razvoja Hrvatske, na kojima su prezentirane 22 teme. Na konferenciji su sudjelovali i nastavnici Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, doc. dr. sc. Stjepan Šterc, doc. dr. sc. Wollfy Krašić, doc. dr. sc. Monika Komušanac, dr. sc. Monika Balija i Tamara Bodor, mag. croat. et mag. comm. te studenti studija demografije i hrvatskoga iseljeništva, David Car (3. godina), Leon Vuglač (3. godina) i Sara Kelenić (4. godina).
Ostvaren je glavni cilj konferencije, a to je okupljanje znanstvenika i stručnjaka koji se bave specifičnim demografskim, povijesnim, sociološkim i sl. temama kao što su pitanja očuvanja i iskazivanja nacionalnoga identiteta među domicilnom i iseljeničkom populacijom, kulturno-publicističkoga djelovanja u iseljeništvu, pravnoga položaja manjinskih populacija u Hrvatskoj, suvremenih demografskih trendova i procesa te problematika demografske obnove, održivosti javnih sustava, perspektive povratka stanovništva i sl. Dinamična rasprava i komentari biti će konkretizirani u zaključnim konferencijskim razmatranjima i prijedlozima.
Ovim putem zahvaljujemo svim sudionicima na zanimljivim izlaganjima i raspravama te našim studentima, zaposlenicima i svima ostalima koji su pomogli u realizaciji ove konferencije.
Organizacijski odbor konferencije.