Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina Fakulteta hrvatskih studija. 

Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi. 

Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenog profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru. 

Prijediplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.

Na Odsjeku za sociologiju zaposleno je devetero nastavnika koji se uz nastavu, bave i znanošću.

Na fotografiji (slijeva nadesno): doc. dr. sc Erik Brezovec, doc. dr. sc. Ana Marija Dunaj, izv. prof. dr. sc. Dario Pavić, doc. dr. sc. Marija Zelić, prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović, izv. prof. dr. sc. Marica Marinović Golubić, prof. dr. sc. Renato Matić, izv. prof. dr. sc. Andreja Sršen i doc. dr. sc Ivan Perkov.     

Foto: Vedran Tolić / Vedran Tolić Photography

 


25/09/2026

Novi rad Erika Brezovca o generativnoj umjetnoj inteligenciji, obrazovnim nejednakostima i inkluziji

Doc. dr. sc. Erik Brezovec s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija objavio je novi znanstveni rad pod naslovom „Generative AI as meaning-mediating infrastructure in education: a critical integrative review of inclusion, exclusion, and semantic transduction“. Rad je objavljen početkom rujna u međunarodnom znanstvenom časopisu AI & Society izdavača Springer Nature te je dostupan u otvorenom pristupu. 

Rad je nastao u koautorstvu sa Stevenom Watsonom sa Sveučilišta u Cambridgeu i Christianom Morgnerom sa Sveučilišta u Portsmouthu.

Autori se bave aktualnim pitanjem uloge generativne umjetne inteligencije u obrazovanju, pri čemu umjetnu inteligenciju ne promatraju samo kao alat koji učenicima i studentima olakšava pristup informacijama. U središtu rada nalazi se pitanje kako uporaba generativne umjetne inteligencije mijenja načine na koje se učenike i studente u obrazovnom sustavu prepoznaje, podupire i vrednuje te kako pritom može pridonijeti i uključivanju i stvaranju novih oblika nejednakosti. 

Posebna se pozornost posvećuje razlikama u pristupu i sposobnostima korištenja umjetne inteligencije, mogućnosti da AI potiče standardizirane obrasce „dobrog“ akademskog rada te promjenama koje njegova uporaba donosi u razumijevanju autorstva, poučavanja i vrednovanja. Autori uvode i koncept semantičke transdukcije kojim opisuju način na koji generativna umjetna inteligencija preoblikuje obrazovne zahtjeve – primjerice zadatke, upute, kriterije vrednovanja i povratne informacije – u komunikacijski prihvatljive oblike. 

Autori zaključuju da AI pismenost pojedinca sama po sebi nije dovoljna za suočavanje s mogućim obrazovnim nejednakostima. Potrebna je šira odgovornost obrazovnih institucija i drugih dionika, koja uključuje transparentna pravila korištenja umjetne inteligencije, uključiv dizajn, mogućnost preispitivanja odluka te kontinuirano praćenje učinaka AI-ja na obrazovanje. 
Rad je dostupan u otvorenom pristupu na stranicama Springer Nature.

Popis obavijesti