U prosincu 2024. održano je predstavljanje knjige Društvo i otpor fašizmu – Istarski poučak i globalni izazovi autora prof. dr. sc. Renata Matića u Društvu sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu. Knjiga istražuje uzroke, razvoj i posljedice fašizma, s posebnim naglaskom na prvi organizirani otpor fašizmu u Europi, koji se dogodio u Istri i trajao više od 20 godina. 

U uvodu knjige istaknuti su ključni povijesni događaji, poput Vodnjanske bitke, Krvavog prvog maja, Paleža radničkog doma i Hrvatske čitaonice u Puli, dolaska Mussolinija u Pulu – prijetnje i građanskog odgovora, Proštinske bune te Labinskog ustanka. 

Izv. prof. dr. sc. Anita Dremel s Filozofskog fakulteta u Osijeku, bivša studentica i dugogodišnja suradnica prof. Matića, istaknula je važnost antifašizma kao česte teme njihovih diskusija. Napomenula je značaj političkog i kulturnog nasljeđa rata te završila osvrtom na esej Umberta Eca Ur-fascism, naglasivši kako su obilježja poput anti-intelektualizma i nepovjerenja prema kritičkom razmišljanju prisutna i danas. 

Doc. dr. sc. Ivan Perkov s Fakulteta hrvatskih studija istaknuo je kako knjiga na sažet i vrlo konkretan način obrađuje tematiku fašizma i otpora fašizmu, pružajući širi uvid u društveno-povijesni kontekst Istre tijekom najtežih povijesnih razdoblja. Naglasio je kako autor kroz svoje djelovanje svjedoči otpor fašizmu, ne samo u nastavi i odgoju mladih putem poticanja kritičkog mišljenja, već i kroz osobno iskustvo otpora fašizmu tijekom Domovinskog rata. Perkov je posebno istaknuo da obilježja fašizma, nažalost, možemo prepoznati u suvremenim društvima te je upozorio na potrebu stalnog opreza i djelovanja kroz obrazovanje. Naveo je kako bi "studenti koji dobro slušaju Matićeva predavanja bili među prvima koji bi se suprotstavili fašizmu".

Posebno se osvrnuo na aktualna obilježja fašizma, poput ekstremnog nacionalizma, prezira prema demokraciji, vladavine elita i narativa o kolektivnim neprijateljima, rekavši kako se ova obilježja mogu uočiti u medijima mnogih zemalja, uključujući i susjedne države. 

Prof. dr. sc. Damir Agičić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je kako je knjiga rezultat projekta Stoljeće europskog antifašizma koji se bavi proučavanjem antifašizma s posebnim fokusom na istarsku regiju. Naglasio je kako knjiga pruža pregled povijesne sociologije i sociologije nasilja, stvarajući zasebnu "studiju slučaja" s dugoročnim zaključcima. 

Autor knjige prof. dr. sc. Renato Matić naglasio je kako se Istarski poučak fokusira na dvije povijesne činjenice, a to je otpor talijanskom fašizmu i Mussolinijevim osvajačkim ambicijama, pruža hrvatsko stanovništvo u Istri prije više od jednog stoljeća, što potpuno isključuje potrebu za daljnjim raspravama o stvarnom početku antifašističkog otpora u Hrvatskoj. Uz to, osim što je hrvatsko društvo bilo izloženo prvom fašističkom nasilju uopće, i zadnja inačica fašizma dvadesetog stoljeća, u obliku ekspanzionističkih težnji Miloševićevog srbijanskog režima, usmjerena je osvajanju hrvatskih prostora, progonu i zločinima nad hrvatskim stanovništvom, te konačno pobijeđena oslobodilačkim Domovinskim ratom.

Prema riječima moderatora Gorana Batine, Istarski poučak bi trebao pripadati općoj kulturi građanskog življenja.

Zaključno, Istarski poučak naglašava aktivan otpor hrvatskog društva fašističkom nasilju, pri čemu se antifašizam potvrđuje kao autentična vrijednost hrvatskog društva, oslobođena ideološke kontaminacije.