Za mnoge diplomante sociologije profesionalni put ne završava u znanstvenim institucijama, već se nastavlja u područjima u kojima se društvo svakodnevno promatra, tumači i bilježi. Novinarstvo je jedno od takvih polja – prostor u kojem sociološka znanja, istraživačke vještine i analitički pogled dolaze do punog izražaja. Upravo je taj spoj vidljiv u profesionalnom radu novinarke portala Bauštela.hr, Nine Šantek, čije je novinarstvo trajno ukorijenjeno u sociološkom razumijevanju društvenih procesa.

Osim što joj interes za sociologiju nikada nije splasnuo, Nina Šantek u novinarskoj svakodnevici ponajviše je zadržala doticaj s praksom kvalitativne metodologije. U brojnim upitima koje iz dana u dan upućuje sugovornicima primjenjuje vještine stečene na kolegijima na kojima je pripremala ankete ili intervjue u okviru studentskih socioloških istraživanja.

Kome god se na prvu tako ne čini, ipak mora priznati da je novinarstvo usko povezano s društvom u cjelini; prati promjene i bilježi podatke i informacije o (gotovo) svakom manjem ili većem društvenom fenomenu – u stvarnom vremenu.

Iako uživa u svom poslu (većinu vremena), kod Nine je i dalje živ interes za sociološke teme. Tako je, za svoju dušu i osobni razvoj, ali i da bi održala živom znatiželju o svemu ljudskom, ostala vjerna autorima koje je čitala na predmetima Sociološke teorije, a u međuvremenu je proširila odabir autora te otkrila neke nove koji su je potaknuli na razmišljanje i osvrt o raznim aspektima društva.

Nipošto se nije umanjila ni strast za urbanom sociologijom, koja je pisanje diplomskog rada na temu Analize urbano-sociološkog razvoja Gradske četvrti Trnje (2023.) učinila više nagradom, nego još jednom obavezom koju je trebalo odraditi. Nakon obrane diplomskog rada, Nina Šantek je imala priliku nastaviti u sličnom smjeru te uz rad na internetskom portalu provesti vlastito istraživanje na temu mjesta ugode i neugode u Zagrebu uz vodstvo mentora diplomskog rada, profesora doc. dr. sc. Ivana Perkova. Inspiracija su dva starija istraživanja Zorana Stiperskog iz 1997. i 2005. godine, spomenuta u radu „o Trnju“. Cilj najnovijeg istraživanja je rezultatima anketa provedenih među građanima deset godina nakon posljednje objave potvrditi promjenu u odnosu na prethodne stavove ili pak pokazati zadržavanje istovjetnih trendova u osjećajima koje kod Zagrepčana izazivaju pojedine ulice, trgovi, parkovi ili čitava naselja.

Uz to, već bilježi nove teme iz neiscrpnog vrela urbanih fenomena i situacija u gradskom životu koje iz dana u dan uočava u šetnjama, vožnji javnim prijevozom i drugim svakodnevnim situacijama. Pa ipak, sociologija je svuda oko nas.