1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Seminar	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Građa predmeta podijeljena je u petnaest cjelina koje su oblikovane na osnovu kronologije, ali su mišljene u isto vrijeme kao tematski, problemski i žanrovski sustavi. Obrađuju se sljedeći kanonski autori iz renesanse: Benedikt Kotruljević, Ivan Česmički, Marko Marulić, pjesnici Ranjina zbornika, Mavro Vetranović, Nikola Nalješković, Hanibal Lucić, Vinko Pribojević, Petar Hektorović, Petar Zoranić, Marin Držić, Mikša Pelegrinović, Sabo Bobaljević, Antun Sasin, Brne Krnarutić, Dominko Zlatarić, Faust Vrančić. Njihovi tekstovi kao i tekstovi manje karakterističnih, ali zato ne i manje važnih književnih osobnosti te naročito dijakronijski pogled na žanrove u ranonovovjekovnoj književnosti bit će obrađen. Pri tomu se posebno misli na žanr renesansne drame u odnosu sa srednjovjekovnom, zatim na pojavu tragedija u drugoj polovici XVI. stoljeća, na razvitak lirike u srednjem vijeku u odnosu na liriku ranoga novovjekovlja, poetiku proznih tekstova iz te epohe, kao i pitanja didaktičkih. Usvojit će se znanja o ideologemima i ideologijama kao i mijene stilova i stilskih formacija posebno s obzirom na odnos srednjeg vijeka i renesanse te renesanse krize prepoznatljive u osobinama koje se imenuju terminom manirizam. U ovom sklopu s posebnom pozornošću izučavat će se djela Burckhardta, Huizinge i Hockea. Detaljno će se opisati idejne i tematske osobine književnosti na latinskom jeziku u Dubrovniku i Dalmaciji te na Korvinovom dvoru u Budimu, a raspravit će se pitanja protestanata u okviru hrvatske književnosti. S posebnom pozornošću upoznat će se studenti sa ženskim pismom u renesansi, posebno s Marijom Gundulić, Cvijetom Zuzorić i Nadom Speranza Vittoria Bona. Naglasit će se komparativni aspekti hrvatske renesansne književnosti i to osobito u vezi s odnosima naspram talijanske suvremene književnosti, pri čemu se uspoređuju hrvatski primjeri sa srodnima u europskim književnostima. Tumače se i brojni tekstovi s ruba književnosti, znanstveni i historiografski te filozofski spisi, kao i oni koji premda nisu pisani s književnom namjerom mogu pokazati duhovna i kulturna stremljenja svoga vremena. Na isti plan dovode se pisci na hrvatskom jeziku s onima koji su pisali na stranim jezicima kao što su talijanski i latinski.

1.Udio Talijana u hrvatskom humanizmu. Ivan Ravenjanin, Ciriacco iz Ancone, Filip de Diversis, Tideo Acciarini, Ludovico Beccadelli. Azijski rat Koriolana Cippica. Hrvatski udio na Korvinovu dvoru u Budi. Nikola Modruški kao svjedok vremena. Pjesnici na latinskom jeziku. Ilija Crijević, Jakov Bunić, Karlo Pucić, Damjan Beneša.
Seminar. Benedikt Kotruljević. O trgovini i savršenom trgovcu
2. Ludovik Crijević historičar papinskoga Rima u vrijeme vladavine Borgia. Vinko Pribojević i njegov govor o veličini Slavena. Književnosti drugih slavenskih nacija u renesansi.
Seminar. Vinko Pribojević. O veličini i zgodama Slavena
3. Prva pjesnička škola. petrarkizam u Zborniku Nikše Ranjine. Osobnosti Džore Držića i Sigismunda Menčetića. Hanibal Lucić. petrarkist. Robinja. Mavro Vetranović. Istorija od Dijane. Lovac i vila. Orfeo.
Seminar. Lucić. Robinja
Vetranovićeve robinje
4. Knjižnica Marka Marulića i pitanje njegovog obrazovanja. Judita, analiza. Molitva suprotiva Turkom. Marulićeva latinska djela. Davidijada kao humanistički primjer prožimanja antičke poetike i srednjovjekovnih iskustava.
Seminar. Marko Marulić. Suzana
Marko Marulić. Poklad i korizma. Anka satira.
5. Teorije drame i njihove metamorfoze tijekom XVI. stoljeća. Razvitak i interpretacije dramska književnost u Europi 16. stoljeća.
Nikola Nalješković. Komedije. Pelegrinovićeva Jeđupka i druge maskerate. Camillo o ideji teatra kao mnemotehničkoj senzaciji.
Seminar. Nikola Nalješković. Komedija I, Komedija III, Komedija VII
6. Petar Hektorović. Ribanje i ribarsko prigovaranje. Petar Zoranić. Planine. Hodočasnici u Dalmaciji i drugi putnici tijekom XVI. stoljeća. Bartul Gjurgjević i njegova turska epizoda.
Seminar. Mavro Vetranović. Posvetilište Abramovo; Kako bratja prodaše Jozefa
7. Život Marina Držića. Dokument o izboru u status klerika. Sienska epizoda. Putovanja s Rogendorfom. Afera o navodnom plagijatu. Iskaz o smrti Pera Primovića. Urotnička pisma Cosimu I. Mediciju. Komedija Grižula i njezin odnos prema Shakespeareovom Snu Ivanjske noći.
Seminar. Marin Držić. Novela od Stanca; Grižula
8. Analiza Burckhardtove knjige Kultura renesanse u Italiji. Njezini kritičari. Pastorala u XV. i XVI. stoljeću njezini izvori i ideologemi. Tassova Aminta i njegove hrvatske anticipacije kao i utjecaji.
Seminar. Marin Držić. Tirena; Skup
9. Prolog Negromanta od Velicijeh Indija i njegovi tumači. Pitanje blizanaštva u Držićevoj komediji Pjerin. Mogućnost novohistorističkih tumačenja Držićevih djela.
Seminar. Marin Držić. Dundo Maroje; Urotnička pisma
10. Žene u hrvatskoj književnosti XVI. stoljeća. Krug oko Cvijete Zuzorić. Autori iz Boke Kotorske u XVI. stoljeću. Pjesnici Bobaljević i Ranjina. Antun Sasin.
Seminar. Marija Gundulić. Predgovor muževljevoj knjizi; Nikola Vitov Gučetić.Spisi
11. Renesanse tragedije. Držić Hekuba; Bunić. Jokasta; Gučetić. Dalida; Lukarević. Atamante; Zlatarić. Elektra; Opus Brne Karnarutića; Sigetski mit u hrvatskoj književnosti.
Seminar. Sabo Gučetić. Dalida
12. Komedija u hrvatskoj književnosti nakon Držića. Commedia dell arte i njezina poetika. Martin Benetović. Žanrovski sustav u hrvatskoj renesansnoj književnosti.
Seminar. Martin Benetović. Hvarkinja
13. Tri renesansna književnika iz središnje Hrvatske. Predodžba Turaka u djelima Bartula Gjurgjevića. Životni put pustolova i vjerskog konvertita Andrije Dudića. Pitanje sistematizacije znanja u Enciklopediji Pavla Skalića.
Seminar. Hrvatska enciklopedistika od Skalića do danas
14. Odnos protestantizma prema humanizmu. Erazmo Roterdamski i njegove veze s Hrvatima. Slučaj Balda Lupetine. Matija Vlačić. životni put i djela. Doprinos Matije Vlačića teoriji književnog teksta i hermeneutici. Uraška misija. njezini akteri i njezini rezultati.
Seminar. Matija Vlačić i njegov Ključ u svjetlu moderne teorije književnosti
15. Faust Vrančić na dvoru Rudolfa II. Manirizam u hrvatskoj književnosti. Vrančićev stric Antun kao putopisac. Utjecaj ranih jezuita na hrvatsku književnost.
Seminar. Putopis kao autobiografija. Antun Vrančić, Putovanje iz Budima u Drinopolje.

1. , Slobodan Prosperov Novak; Povijest hrvatske književnosti od humanističkih početaka do Kašićeve ilirske gramatike 1604. sv. II.; Antibarbarus (1997), , , .
2. , Mihovil Kombol; Povijest hrvatske književnosti do Narodnog preporoda (priredili Milan Ratković i Jakša Ravlić); Zagreb: Matica hrvatska (1961), , , .
3. , Krešimir Georgijević; Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni; Zagreb: Matica hrvatska (1969), , , .
4. , Jacob Burckhardt; Kultura renesanse u Italiji (preveo M. Prelog); Zagreb: Prosvjeta (1997), , , .

1. , Gustav Rene Hocke; Manirizam u književnosti: alkemija jezika i ezoterično umijeće kombiniranja: prilozi poredbenoj povijesti evropskih književnosti (preveo A. Stamać); Zagreb: Cekade (1984), , , .

Obavezni predmet - Redovni studij - Kroatologija