Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


28/05/2026

Održana radionica Vremenski detektivi – Tajna ispod naših nogu

U okviru kolegija Povijest i arheologija studentice su pod vodstvom profesorice doc. dr. sc. Eve Katarine Glazer 20. svibnja 2026. godine posjetile Osnovnu školu Stjepana Radića u Čaglinu, gdje su s učenicima te škole i Osnovne škole Ivan Goran Kovačić iz Velike provele arheološku radionicu za uzrast od četvrtog do osmog razreda. Radionica Vremenski detektivi – Tajna ispod naših nogu približila je učenicima arheologiju kao znanost i zanimanje. Rješavajući mali terenski dnevnik koji je pripremila profesorica Glazer, učenici su se upoznali s pričom o glini, naučili kako prepoznati arheološke nalaze, koji se alati koriste prilikom iskopavanja, pravila ponašanja pri radu te mnoge druge zanimljivosti.

Nakon usvajanja osnovnih znanja, radionica se nastavila na terenu. Kratkom vožnjom stiglo se u Imrijevce, selo s tek devet stanovnika, gdje su se svi zajedno uputili na arheološki lokalitet. Ondje su učenici, studenti i profesori pronašli brojne ostatke rimske cigle rasprostranjene po cijelom području. Nakon rada na terenu, sudionici su se okrijepili u obližnjoj kući kod iznimno gostoljubivih domaćina, koji su ih upoznali i s prijašnjim nalazima iz okolice. Druženje se završilo ručkom, fotografiranjem i razmjenom iskustava u Osnovnoj školi u Čaglinu.

Ovakav oblik terenske nastave pokazao se iznimno vrijednim iskustvom u više aspekata. Teorijska znanja mogla su se neposredno primijeniti u praksi, čime smo stekli bolji uvid u arheološki terenski rad. Istovremeno, rad s učenicima u skupinama pružio nam je dragocjeno iskustvo i uvid u nastavnički rad, što predstavlja važan korak u našem budućem profesionalnom razvoju.

Autorica teksta: Ivona Habulin

 

Popis obavijesti