HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


27/05/2026

Terenska nastava Hrvati u Prvom svjetskom ratu: Kobariški muzej Prvog svjetskog rata i Sočansko bojište

U petak, 22. svibnja 2026., održana je terenska nastava iz kolegija na diplomskom studiju povijesti "Povijest in motion: terenska nastava" (nositeljica: izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, izvođači: Alen Moslavac, mag. philol. hung. et mag. educ. hist. i dr. sc. Nikolina Šimetin Šegvić). 

Studenti povijesti su pod vodstvom izvođača ovog kolegija i u pratnji doc. dr. sc. Danijela Jurkovića posjetili Kobariški muzej Prvoga svjetskog rata u mjestu Kobarid u Sloveniji i obišli dostupne dijelove nekadašnjeg Sočanskog bojišta koje se nalazi u blizini muzeja.

Put do Kobarida i muzeja vodio je dolinom rijeke Soče, što je bio svojevrsni uvod u razumijevanje terena Sočanskog bojišta. Tim putem smo u autobusu ponovili kontekst Prvoga svjetskog rata, formiranje Sočanskog ili Talijanskog bojišta, narav bitaka, specifičnosti bojišta te sudjelovanje hrvatskih postrojbi i vojnika na ovome bojištu Prvog svjetskog rata. Pročitani su i neki memoarski zapisi i sjećanja na odlazak na Sočansko bojište, kao i dijelovi iz Hemingwayovog romana Zbogom oružje. 

Sočansko bojište u Prvom svjetskom ratu bila je donedavno zanemarenija tema istraživanja općenito pa i u Hrvatskoj historiografiji, posebice u usporedbi s npr. Istočnim bojištem kada je hrvatska historiografija u pitanju, a naročito u usporedbi sa Zapadnim bojištem kada je gledaju sveukupna istraživanja Prvoga svjetskog rata. 

Dolaskom u Kobariški muzej Prvoga svjetskog rata, dobili smo stručno vođenje kroz zanimljiv i dijelom interaktivan i multimedijski postav. Postav muzeja je posvećen svim aspektima Sočanskog bojišta: teren, bitke, zapovjednici, oružje, uporabni predmeti, zbrinjavanje ranjenika i poginulih, okrutni uvjeti na bojištu zbog terena, vremenskih prilika i teškog boravka na bojištu. 

Nakon obilaska muzeja, uputili smo se na šetnju uz stručno vodstvo Putom mira. Riječ je o tematskoj šetnji koja nakon muzeja vodi dijelovima bojišta uz rijeku Soču. Prva postaja je bila Talijanska kosturnica s crkvom sv. Antuna Padovanskog građena između 1936. i 1938. godine. U njoj su sahranjeni posmrtni ostatci 7014 talijanskih vojnika, među kojima je 1700 neidentificiranih. Nakon toga je put vodio po ostatcima talijanske obrambene linije u bitci za Kobarid 1917. godine, a obilazak smo završili prelaskom Napoleonovog mosta preko Soče, koji nas je vratio u Kobarid. 

U dijelovima i zahtjevnija šetnja ostatcima bojišta, kao i postav u muzeju približili su teren i kompleksnost Sočanskog bojišta na kojemu su ratovali, ali i poginuli ili ranjeni i brojni Hrvati. U bitkama na Sočanskom bojištu poginulo je više stotina tisuća vojnika na svim stranama (neki pretpostavljaju i milijun), a iz današnje Hrvatske procjene su da je riječ između 15000 i 20000 poginulih, na što treba dodati još veliki broj ranjenih. 

Ova terenska nastava održana je uz financijsku podršku Fakulteta Hrvatskih studija i donaciju Orbico d.o.o., koja nam je omogućila potpuno pokriće troškova i nesmetano putovanje. 

 

Popis obavijesti