Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


11/05/2026

Održan je Međunarodni znanstveni skup „Fašizam: teorija i povijest jedne ideje“

U petak (8. svibnja), u Knjižnici Fakulteta hrvatskih studija, održao se Međunarodni znanstveni skup „Fašizam: teorija i povijest jedne ideje“ / International Scientific Conference „Fascism: Theory and History of an Idea“ koji je trajao od 12:00 do 19:00 sati. Ovaj znanstveni skup bio je uvršten i u program Festivala povijesti „Kliofest“ što znači da je skup bio uključen i u popularizaciju povijesne znanosti.

Članovi organizacijskog odbora bili su: doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić, doc. dr. sc. Ivan Perkov, prof. dr. sc. Hrvoje Volner, Adrijan Štivić univ. mag. litt. comp. et univ. mag. hist. (doktorand) i Bruno Šagi, univ. mag. hist. (doktorand).

Skup je okupio velik broj stručnjaka iz različitih znanosti (povijest, sociologija, filozofija, političke znanosti, informacijske znanosti, itd.) te je samim time nastavak interdisciplinarnih skupova („Liberalizam: teorija i povijest jedne ideje“, „Konzervativizam: teorija i povijest jedne ideje“, „Socijalizam: teorija i povijest jedne ideje“) kakvi su već ranije organizirani kao mjesto povezivanja stručnjaka i znanstvenika, a koje aktivno potiču i iniciraju doktorandi sa studija povijesti, Bruno Šagi i Adrijan Štivić.

 

Na skupu su izlagali znanstvenici iz Hrvatske, Španjolske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva:

Miguel Cabo, Universidade de Santiago de Compostela

Gael Proupín Cantelar, Universidade de Santiago de Compostela

Tihomir Cipek, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Vana Gović Marković, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Željko Karaula, Zavod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Bjelovar

Renato Matić, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Marko Medved, Medicinski fakultet u Rijeci - Sveučilište u Rijeci

Tea Perinčić, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Ivan Perkov, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Grzegorz Rossoliński-Liebe, Freie Universität Berlin

Sandro Skansi, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Vlatko Smiljanić, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Bruno Šagi, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Adrijan Štivić, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Libertas međunarodno sveučilište

Danijel Vojak, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Hrvoje Volner, Filozofski fakultet u Osijeku - Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera

Rory Yeomans, Independent Researcher

 

Sadržajno, skup nije bio samo povijesni pregled fašizma i njegovih manifestacija, već se, između ostalog, raspravljalo o fašizmu kao „političkoj religiji“, analizi političkog ekstremizma, otporu prema fašizmu, logorima smrti, ali i o korijenima antisemitizma na hrvatskom prostoru prije Drugoga svjetskog rata. Naglasak je stavljen i na istraživanje odnosa intelektualaca prema fašizmu te na kulturu sjećanja.

Skup je otvorio dekan Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Dario Vučenović, a zatim su slijedila izlaganja koja su bila podijeljena u četiri sekcije. Prva sekcija tematski se orijentirala na teorijsko proučavanje fašizma. U drugoj sekciji izlagači su predstavili neke od kritičara fašističke ideologije. Treća se sekcija uglavnom fokusirala na pojavu obilježja fašizma na hrvatskom povijesnom prostoru uz komparativan pristup prema drugim državama. Izlagači iz četvrte sekcije u svojim su prezentacijama naglasak stavili na stradanja u fašističkim režimima te na kulturu sjećanja.

Knjižica sažetaka sa znanstvenoga skupa dostupna je na poveznici.

 

Popis obavijesti