HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


08/12/2025

Fakultet hrvatskih studija na 30. Forumu hrvatske nacionalne manjine

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu sudjelovao je 5. prosinca 2025. na jubilarnom 30. Forum hrvatske nacionalne manjine, koji je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI). Forum je održan u Zagrebu pod naslovom „Knjižnice i društvene mreže hrvatske manjine u europskome susjedstvu“, a okupio je predstavnike hrvatskih manjinskih zajednica iz 12 europskih zemalja, kulturne djelatnike, stručnjake te institucije nadležne za dijasporu.

U okviru tog skupa doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić s Odsjekâ za kroatologiju i povijest održao je izlaganje pod naslovom „Zavičajnost i identitet Hrvata izvan domovine: kroatološko-teorijski okvir“. U svome izlaganju predstavio je teorijski model prema kojemu zavičajnost treba gledati šire od pukog geografskog ili administrativnog određenja; kao složenu kategoriju kulturnoga pamćenja, pripadnosti i identifikacije. Po njemu, zavičajnost je ključni posrednik između „malih“ lokalnih iskustava i „velikih“ nacionalnih narativa, osobito u kontekstu Hrvata izvan domovine, čiji je identitet moguće shvatiti jedino u dinamičnoj interakciji ishodišnoga zavičaja, nove životne sredine i simboličke domovine. U izlaganju je također razgraničio pojmove zavičajne, lokalne i mikrohistorije te naglasio važnost jezika, običaja, vjerskih praksi, kulturnih institucija i obiteljskog pamćenja u konstrukciji identiteta. Analizirao je i kako se identitet Hrvata iseljenika i manjina može reproducirati, preoblikovati ili izgubiti kroz generacije, osobito u svjetlu suvremenih migracija, transnacionalnih mreža i digitalnih komunikacija.

Pored toga, u ime Fakulteta hrvatskih studija, u Panelu 2 skupa moderirala je mag. psych. Katarina Jelić, dok je dekan Fakulteta, izv. prof. dr. sc. Dario Vučenović, bio član Programskoga odbora Foruma. Ovaj angažman potvrđuje kontinuiranu posvećenost Fakulteta i njegovih stručnjaka promicanju kroatoloških istraživanja, kulturnog identiteta i veze s hrvatskim zajednicama izvan domovine.

Jubilarni Forum HMI-ja još je jednom potvrdio važnost knjižnica i digitalnih mreža kao čuvarica jezika, kulture i identiteta hrvatske manjine u suvremenom, transnacionalnom i digitaliziranom svijetu. Sudjelovanje Fakulteta hrvatskih studija obogatilo je raspravu stručnim teoretskim okvirom, pozivajući na sustavan i integralni pristup proučavanju zavičajnosti i identiteta u dijaspori.

Program i knjižica sažetaka

Popis obavijesti