Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


29/10/2025

Dr. sc. Nikolina Šimetin Šegvić održala dva izlaganja na skupovima posvećenima obilježavanju 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva

Dr. sc. Nikolina Šimetin Šegvić, asistentica na Odsjeku za povijest, sudjelovala je u srijedu, 22. listopada 2025., na ciklusu predavanja povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva „Rex et Regnum“. Cikluse predavanja organiziraju Odjel za povijest i Odjel za likovne umjetnosti Matice hrvatske. Naziv njezinog predavanja bio je „Duvanjsko polje između historiografije, mjesta pamćenja i mita“. Predavanja su u sklopu navedenog ciklusa održali još i dr. sc. Ante Birin (Hrvatski institut za povijest), dr. sc. Mario Jareb (Hrvatski institut za povijest) i dr. sc. Ivan Kokeza (Hrvatski povijesni muzej).

Sljedeći dan, 23. listopada 2025., dr. sc. Nikolina Šimetin Šegvić sudjelovala je i na znanstveno-stručnom skupu „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ u Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“ izlažući još jednom navedenu temu („Duvanjsko polje između historiografije, mjesta pamćenja i mita“). Na ovom znanstveno-stručnom skupu sudjelovalo je 14 izlagača. među kojima je bila i prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, professor emerita i nekadašnja pročelnica Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija. Znanstveno-stručni skup organizirao je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest, Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zavodom za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu, Hrvatskim nacionalnim odborom za povijesne znanosti i Društvom za hrvatsku povjesnicu.

Izlaganje Nikoline Šimetin Šegvić prati njezin članak objavljen u Hrvatskoj reviji (br. 4, 2024.) koja je bila tematski posvećena upravo nadolazećoj 2025. godini kao godini koju je Hrvatski sabor proglasio „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“. Ovaj broj Hrvatske revije je kao gošća urednica uredila professor emerita Mirjana Matijević Sokol i bila je to ujedno publikacija koja je najavila događanja i refleksiju na 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Tekst Nikoline Šimetin Šegvić objavljen u navedenom broju Hrvatske revije, a prezentiran na ciklusu predavanja „Rex et Regnum“ u Matici hrvatskoj i na znanstveno-stručnom skupu u Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“ po prvi put u hrvatskoj historiografiji promatra pitanje navodne krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju kao kompleksni fenomen susreta historiografije, narodne predaje i pitanja identiteta Hrvata oko prostora Duvanjskog polja te ga zaključno analizira kroz koncepte kulture sjećanja i mjesta pamćenja kao prijedlog definiranja navedene problematike.

 

Popis obavijesti