Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


25/09/2025

Doc. Smiljanić na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji CePOZiR 2025

Doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić s Odsjeka za kroatologiju i Odsjeka za povijest sudjelovao je na Prvoj međunarodnoj konferenciji CePOZiR (Center for the Study of the Relationship between Science and Religion), održanoj od 24. do 26. rujna 2025. na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Skup je okupio istaknute znanstvenike i istraživače iz 15 zemalja, a bavio se temom u okviru odnosa znanosti i religije, religije i društva te znanosti i društva. Predavači na konferenciji CePOZiR 2025 dolazili su sa sveučilišta i instituta iz Hrvatske (Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Zadru, Institut Ruđer Bošković), Slovenije, Italije (Sveučilište u Padovi, Nuovo SEFIR APS), Poljske (Papinsko sveučilište Ivana Pavla II. u Krakovu), Bugarske (Sveučilište „Sv. Kliment Ohridski“ u Sofiji), Finske (Sveučilište u Helsinkiju), Danske (Sveučilište u Kopenhagenu), Norveške (NLA University College), Ujedinjenoga Kraljevstva (Canterbury Christ Church University, Faraday Institute, Ulster University), SAD-a (Fuller Theological Seminary, Global Methodist Church), Izraela, Grčke (Sveučilište u Ioannini), Rumunjske, Slovačke, Sjeverne Makedonije (Sveučilište Sv. Ćirila i Metoda u Skopju)

U bogatom programu izlaganja sudjelovalo je troje uvodnih govornika, devet pozvanih predavača te više od trideset izlagača iz različitih disciplina – od prirodnih znanosti do humanistike. Docent Smiljanić predstavio je referat „Mirko Danijel Bogdanić and Catholic Enlightenment in the Habsburg Monarchy“ u kojem je istražio djelovanje jednoga od najistaknutijih hrvatskih prirodoslovaca 18. stoljeća.

U izlaganju je naglasio kako je Bogdanićevo znanstveno djelovanje – od astronomije, matematike i kartografije do novinskog i historiografskog izdavaštva – neodvojivo od intelektualnoga ozračja katoličkog prosvjetiteljstva. Poseban je naglasak stavljen na njegovu uključenost u astronomsko-kartografske ekspedicije i doprinos izradi zemljopisnih karata, kao i na inicijativu izdavanja prvih novina na hrvatskom jeziku. Time je pokazano kako su znanost i religija u Habsburškoj Monarhiji mogle djelovati u komplementarnom odnosu, oblikujući prostor srednjoeuropske kulture i identiteta.

Sudjelovanje na ovoj konferenciji bilo je prilika za međunarodnu razmjenu znanstvenih spoznaja i za predstavljanje hrvatske znanstvene i kulturne baštine u interdisciplinarnome kontekstu. Doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić svojim je izlaganjem dao doprinos raspravi o složenom odnosu vjere i znanosti u ranonovovjekovnoj Europi, s posebnim naglaskom na hrvatsku tradiciju unutar šireg habsburškog okvira.

 

Popis obavijesti