Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


13/07/2023

Predstavljen zbornik radova „Komunistički zločini I“ u Matici hrvatskoj

U punoj Dvorani Jure Petričevića Matice hrvatske u Zagrebu održano je predstavljanje zbornika „Komunistički zločini I“. Predstavljanje je počelo u 12 sati i trajalo je nešto više od sat vremena. Zbornik je tiskan u izdanju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Predstavljanje je vodio dr. sc. Vlatko Smiljanić, zaposlenik Znanstvenog zavoda Fakulteta hrvatskih studija.

U ime uprave Fakulteta, odnosno o. d. dekana, govorio je o. d. prodekana za međunarodnu suradnju doc. dr. sc. Wollfy Krašić. Prodekan Krašić ukazao je na važnost istraživanja komunističkih zločina i naglasio da Fakultet hrvatskih studija podupire takva istraživanja. Nakon Krašića, govorila je izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić. Istaknula je da su istraživanja komunističkih zločina obveza koju je Hrvatska kao dio zapadnoga svijeta preuzela od Vijeća Europe. Pri tome je izdvojila kako dvije rezolucije toga tijela obvezuju hrvatske znanstvenike u tome smjeru. Navela je kako je suvremeni demokratski svijet osudio sve totalitarizme, odnosno fašizam, nacizam i komunizam. Hrvatsko društvo da bi bilo zdravo, treba ići u tome smjeru.

Poslije prof. Vukelić govorio je mag. hist. et comm. Danijel Jurković, također jedan od autora radova u zborniku. U svomu je izlaganju ukratko opisao sadržaj zbornika i naveo nekoliko osnovnih podataka o svakom radu.

Zadnji govornik bio je o. d. predstojnika Znanstvenoga zavoda i glavni urednik zbornika doc. dr. sc. Vladimir Šumanović. U općim je crtama opisao ideju nastanka zbornika, kao i koncept pristupa problemu komunističkih zločina. U svojem izlaganju najavio je buduća izdanja zbornika i ukazao na važnost da se opišu komunistički zločini na mikropovijesnoj razini. U tom kontekstu naveo je rad kolega dr. Smiljanića i mag. Jurkovića o zločinima na području Virovitice. Kao prepreku istraživanja komunističkih zločina spomenuo je činjenicu da akademska zajednica u Hrvatskoj uglavnom izbjegava ovu temu, kao i na okolnost da mediji u Hrvatskoj temu komunističkih zločina sustavno ignoriraju. Međutim, izlaganje je završio u optimističnom tonu uz komentar da među mladim postoji veliki interes za ovu temu, što je vidljivo iz karaktera obranjenih diplomskih radova na Fakultetu hrvatskih studija.
 

 

Popis obavijesti