HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


05/10/2021

Predstavljena knjiga Otok u plamenu

Na početku akademske godine u utorak 5. listopada 2021. u Knjižnici Fakulteta hrvatskih studija predstavljena je knjiga autora Mikija Bratanića „Otok u plamenu”. O knjizi su uz samoga autora govorili izv. prof. Mateo Bratanić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i doc. Vlatka Vukelić s Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Knjiga je predstavljena nastavnicima i studentima, a tematski obrađuje povijesna zbivanja iz drugoga svjetskoga rata: talijansko fašističko paljenje mjesta Vrbanj i Dol na otoku Hvaru 3. siječnja 1943. godine. Uz palež i maltretiranje mjesnoga puka istom je prilikom granatirana Vrboska. Također, knjiga donosi i podatke o deportaciji Hvarana u Slavoniju od strane njemačkih nacista iduće 1944. godine, ali i o velikoj humanitarnoj akciji na razini cijele Hrvatske za pomoć stradalima. Tako nailazimo na podatke kako je grad Vukovar pomogao otoku Hvaru živežnim namirnicama, kako je jugoslavenska politika hrvatske humanitarce proglasila neprijateljima naroda te kako je u Vrbanju na otoku Hvaru podignut spomenik u sjećanje na fašistički zločin nad hrvatskim narodom iz 3.1.1943. godine na desetu obljetnicu sjećanja na jedan drugi fašistički zločin nad hrvatskim narodom, ali s datumom koji spomendanom obilježava 27. srpnja.

Predstavljači su opisali sadržaj knjige, opisali povijesni kontekst i prilike na hrvatskom povijesnom prostoru u razdoblju Nezavisne Države Hrvatske, ali i ukazali na važnost amaterskoga lokalnoga istraživanja povijesti kao važan nacionalni historiografski prinos.
 

 

Popis obavijesti