Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


10/05/2021

Profesorica Sanja Vulić o Vjenceslavu Čižeku


Profesorica Sanja Vulić o Vjenceslavu Čižeku

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu bio je jedan od suorganizatora znanstvenoga skupa Identitet Hrvata Boke kotorske koji je od 6. do 9. svibnja organizirao Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Na tom je znanstvenom skupu prof. dr. sc. Sanja Vulić održala je izlaganje „Vjenceslav Čižek u hrvatskoj književnosti“. Središnja tema izlaganja bile su pjesme u zbirci Krvopisi predsvanuća koju je Čižek objavio 1989., tj. godinu dana nakon što je pušten s jedanaestogodišnje teške robije na koju su ga jugoslavenske vlasti osudile 1977. U kaznionici je od posljedica mučenja trajno oslijepio. Analizirajući njegove pjesme prof. Vulić je upozorila kako je Čižek pjesnički velikan koji je široj hrvatskoj javnosti slabo poznat i nepravedno zapostavljen, premda su najmanje tri razloga zbog kojih nipošto ne bi trebalo biti tako. Prvi je razlog književni jer je Čižek bio izniman poetski estet. Drugi je razlog odgojni jer mlade ljude, kojima se sve agresivnije ispire mozak o zlatnim vremenima i savršenom životu u Jugoslaviji, valja upoznati s Čižekovom sudbinom kako bi i na tom primjeru spoznali kakvu je kalvariju prošao taj humanistički intelektualac, profesor filozofije, krhke tjelesne građe, i to samo zato što je imao drukčije mišljenje od vladajućih. Treći je razlog u potrebi prisjećanja kakvi su se hrvatski duhovni velikani i humanistički intelektualci rađali i odgajali u Boki kotorskoj i oko Boke 20-ih godina prošloga stoljeća. Budući da je na otvaranju znanstvenoga skupa ministar Radovan Fuchs rekao da očekuje preporuke za novi uputnik (kurikul) koje bi obuhvaćale bokeljske teme, u raspravi je upozoreno kako bi bilo dobro predložiti da pjesnik Vjenceslav Čižek uđe u školski uputnik.
 

Popis obavijesti