Doc. dr. sc. Vlatka Vukelić sudjelovala je 21. kolovoza 2020. u radio-emisiji Aktualno u 8.15 na Hrvatskom katoličkom radiju. Emisija je bila posvećena Europskomu danu sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma. Taj se dan rezolucijama Europskoga parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. i o važnosti europskoga sjećanja za budućnost Europe iz 2019. kao i zakonima Hrvatskoga sabora iz 2011. i 2019. obilježava kao spomendan, jer je toga dana sklopljen sporazum Ribbentrop-Molotov „o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika". Njome su nacisti i komunisti podijelili interesne sfere na štetu Finske, Estonije, Latvije, Litve, Poljske i Rumunjske.

Vlatka Vukelić komentirala je pitanja vezana uz posljedice vladavine nedemokratskih režima u hrvatskom društvu danas, o odnosu prema simbolima i znakovlju totalitarnih režima, kao i ima li u Hrvatskoj političke i društvene volje za obilježavanjem Europskoga dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Iznijela je mišljenje kako ovaj dan nije zaživio u Hrvatskoj. „Svijest o kršenju ljudskih prava u komunizmu još uvijek je vrlo niska, cijeli niz europskih rezolucija to dokazuje. Opetovano svakih desetak godina imate rezoluciju koja upućuje na jednakost nacističkih i komunističkih počinjenja zločina. Kod nas se to ignorira u javnosti, politici i u školstvu", istaknula je Vukelić.

„Tu se vidi koliko je indoktrinacija bila u komunizmu. Nacionalsocijalizam je trajao, ali bitno manje nego komunistički režimi. Sustav represije intenzivno se nastavio do 90-ih godina. Ključne promjene počinju se događati padom Berlinskoga zida", poručila je Vukelić.

Istaknula je da su komunistički zločini činjeni kao dio ideološke priče, smišljene prije početka Drugoga svjetskoga rata. „To je bio dio režimske politike koji je gledao kako se obračunati s neprijateljem, a neprijatelj je bilo građansko društvo. U genezi cijeloga projekta je klasna borba. To nisu bili sporadični slučajevi".

Istaknula je i kako je Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu jedino visoko učilište u Hrvatskoj koja ima zaseban kolegij posvećen temi komunističkih zločina. U tom je kontekstu objasnila ulogu svakoga pojedinca u procesu prijenosa znanja, iskazavši žal zbog nezastupljenosti komunističkih zločina kao tematskih cjelina u odgojno-obrazovnim uputnicima na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini. Naime, u kurikulu za nastavni predmet Povijest za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj iz 2019. komunistički se zločini uopće spominju.

Emisija se može poslušati ovdje.