Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


29/01/2018

VJERA I ZNANOST: RELIKVIJA 'NEVINOG DJETETA' IZ RIZNICE ZAGREBAČKE KATEDRALE (Matica hrvatska, 1. veljače 2018. u 18 sati)

Program kolokvija:

mons. Nedjeljko Pintarić Relikvije u Katoličkoj crkvi, teološko-vjernički pogled

izv. prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin, Križarski pohod Andrije II.

doc. dr. sc. Mladen Tomorad i Ivana Štimac Relikvija „Nevinog djeteta“, historiografski tragovi

doc. dr. sc. Mislav Čavka Paleoradiološka obrada relikvije 'Nevinog djeteta'

prof. dr. sc. Jasenka Škrlin Mikrobiološka obrada relikvije „Nevinog djeteta“

Riznica zagrebačke katedrale već stoljećima čuva mumificirano dječje tijelo koje inventari nazivaju „Nevinim djetetom“ (M 166). Prema predaji riječ je o djetetu stradalu u vrijeme pokolja nevine dječice kojeg je u Betlehemu naredio i dao izvršiti kralj Herod, a o čemu govore evanđelja (Mt 2,16).

Najvažniji podatci o historijatu tog predmeta mogu se na latinskom jeziku pročitati u samome relikvijaru: „Ova svetinja nevine dječice, koje je mučenički ubio Herod, darovana je od Andrije II, kralja Ugarske, nazvanog jeruzalemski, dok je boravio u Jeruzalemu, katedralnoj Crkvi zagrebačkoj 1221. Ova ukrašena škrinja dana je na dar Crkvi zagrebačkoj za vrijeme biskupa Josipa Galjufa. Za čuvanje ove dragocjenosti pobrinuo se kustos Antun Zdenčaj godine Gospodnje 1780.“

Kako su i nedavna brojna okupljanja vjernika uz posmrtne ostatke sv. Leopolda Bogdana Mandića pokazala, relikvije nisu prestale biti privlačne današnjem čovjeku, a sve je to poticaj i Crkvi da potiče štovanje relikvija na ispravan način jer to mogu biti izvanredna sredstva evangelizacije i produbljivanja vjere.

Zagrebačka nadbiskupija, koja brižno čuva svoje svetinje, dopustila je da se prošle godine na Odjelu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju Kliničke bolnice Dubrava provede radiološka i mikrobiološka obrada spomenutoga.

Tiskovni ured Svete Stolice objavio je krajem prošle godine novu instrukciju Kongregacije za kauze svetih i blaženih pod naslovom Relikvije u Crkvi: autentičnost i očuvanje, želeći na tom području smanjiti mogućnost različitih zloporaba te pridonijeti postupku očuvanja relikvija.

Sve navedene okolnosti snažan su poticaj da kolokvij bude mjesto izmjena informacija i znanja kako teološke i drugih humanističkih struka, tako i medicinskih, osobito paleoradiološke i mikrobiološke struke.

Popis obavijesti