Povijest graditeljstva obuhvaća razvoj arhitekture i urbanizma te građevinarstva (mostogradnje, hidrotehnike…). Dostignuća graditeljstva rezultat su razvoja tehničkih znanja i vještina, plod inovacija i tradicije, domišljatosti i promašaja. Graditeljstvo je i tehnika i umjetnost, te objedinjuje izvorno značenje grčke riječi tehne, kao i latinske riječi ars, tj. umjetnost i umijeće.

Kroz seminarski rad, istraživanje izabranih tema, razmatrat ćemo zanimljiva pitanjima:

Kakve su nastambe ljudi gradili u prapovijesti? Kako su drevni narodi ukrotili velike rijeke i omogućili natapanje usjeva? Kako su se gradile piramide? Kako su se egipatski obelisci transportirali iz udaljenih kamenoloma? S kakvim su se labirintima susreli Grci na Kreti? Koja je razlika između grčkog i rimskog hrama i teatra? Kako je novi materijal - rimski beton - transformirao antičke konstrukcije? Kako je antičko graditeljsko nasljeđe utjecalo na srednjovjekovno graditeljstvo? Je li Dioklecijanova palača u Splitu mogla utjecati na carske palače Konstantinopola? Što je moglo inspirirati drevne hrvatske graditelje da sagrade predromaničke crkvice raznolikih oblika? Kako su se mramor, granit, bazalt, vađeni diljem Rimskog carstva, našli u venecijanskim crkvama i palačama, istambulskim džamijama, te u hrvatskim antičkim i srednjovjekovnim zdanjima? Zašto je „kosi toranj“ u Pisi nagnut i zašto se još nije srušio? Čemu služe kontrafori? Zašto se tijekom gradnje srušila kupola bizantske crkve Hagia Sophia, svod gotičke katedrale u Beauvaisu, te niz drugih? Koji su najviši neboderi na svijetu i kako se grade? Kako se grade mostovi koji premošćuju vrlo velike raspone i tuneli pod morem? Koje nove konstrukcijske i oblikovne mogućnosti pružaju novi materijali? Kako globalna mreža komunikacija utječe na okoliš?

To su samo neke od tema koje ćemo obrađivati tijekom seminarskog rada (1 blok-sat tjedno).

Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Mijo Korade

Izvođač: dr. sc. Marina Šimunić Buršić, dipl. ing. arh.