HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Projekti

 

Naziv projekta: Percepcija i načini prikazivanja povijesti u modernoj i suvremenoj kulturi (PERMOS)

Voditelj projekta: prof. dr. Mladen Tomorad, Odsjek za povijest, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Suradnici na projektu:

Istraživački tim sastavljen je od brojnih istaknutih i mladih stručnjaka raznih struka (povijesti, arheologije, egiptologije, povijesti umjetnosti, arheologije, kroatologije i komparativne književnosti, filmske umjetnosti i muzeologije).

Glavni istraživači:

  1. Mladen Tomorad – redoviti profesor, Odsjek za povijest, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu; povjesničar, egiptolog, muzeolog

Kompetencije: sveučilišni profesor, stručnjak s međunarodnim odjekom za staru povijest, egiptologiju, muzeologiju, kulturu putovanja i percepciju povijesti u raznim povijesnim razdobljima; iskustvo vođenja projekta (voditelj projekta Croato-Aegyptica od 2003. do danas, voditelj manjih sveučilišnih projekata), urednik i autor brojnih knjiga, organizator međunarodnih konferencija

Uloga u projektu: voditelj projekta i koordinator istraživačkih skupina. Istraživač za područja stare povijesti, filma i televizije, stripa, suvremene popularne glazbe, kulture putovanja te putopisnih zapisa, percepcije i recepcije raznovrsnih povijesnih ličnosti stare i američke povijesti, muzejskih zbirki i prezentacije povijesnih izvora u muzejima; istraživač i urednik neobjavljenog putopisnog dnevnika Fran Gundrum Oriovčanina Moje putovanje u Egipat (1902.); ko-autorstvo muzejskih izložbi, organizacija međunarodnih konferencija, uredništvo knjiga.

  1. Hrvoje Gračanin – redoviti profesor u trajnom izboru, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; povjesničar

Kompetencije: sveučilišni profesor, stručnjak s međunarodnim odjekom za kasnu antiku i srednji vijek, bavi se recepcijom i percepcijom antike i srednjeg vijeka, antičke i srednjovjekovne historiografije u moderno i suvremeno doba te prikazom povijesnih ličnosti.

Uloga u projektu: glavni istraživač za percepciju i recepciju antičke, kasnoantičke i srednjovjekovne povijesti te povijesnih ličnosti u svim povijesnim razdobljima; ko-autorstvo muzejskih izložbi, organizacija međunarodnih konferencija, uredništvo knjiga.

  1. Ivica Šute – redoviti profesor, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; povjesničar

Kompetencije: sveučilišni profesor, stručnjak s međunarodnim odjekom za povijest 20. stoljeća, bavi se recepcijom i recepcijom povijesti u suvremeno doba (strip, glazba, film), kulturom putovanja i razvojem turizma te sporta.

Uloga u projektu: glavni istraživač za percepciju i recepciju suvremene povijesti, kulturu putovanja u 19. i 20. stoljeću, popularnu glazbu (jazz, pop, rock), strip, karikaturu i sport; istraživač i urednik neobjavljenog putopisnog dnevnika Fran Gundrum Oriovčanina Moje putovanje u Egipat (1902.); ko-autorstvo muzejske izložbe, organizacija međunarodne konferencije.

  1. Jacqueline Balen – dr. sc., muzejska savjetnica, voditeljica Pretpovijesnog odjela, Arheološki muzej u Zagrebu; arheolog

Kompetencije: sveučilišni profesor i muzealac s iskustvom organizaciji izložbi te terenske i muzejske prezentacije prapovijesne baštine

Uloga u projektu: glavni istraživač za percepciju i percepciju prapovijesti (osobito mlađeg kamenog doba i bakrenog doba) i arheologije u suvremenoj kulturi; ko-autor izložbe Arheologija i popularna kultura, ko-autorstvo muzejskih izložbi, organizacija međunarodnih konferencija, uredništvo knjiga.

  1. Darko Vitek, izvanredni profesor (u procesu izbora u zvanje redovitog profesora), Odsjek za povijest, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu; povjesničar

Kompetencije: sveučilišni profesor, stručnjaka za povijest novog vijeka (16. do kraja 18. stoljeća), urbanu povijest i gradsku arhitekturu

Uloga u projektu: putopisi iz 18. stoljeća te njihova prezentacija i percepcija povijesti odnosno povijesne baštine; istraživač percepcije povijesti u ranom novom vijeku; ko-autorstvo muzejske izložbe, organizacija međunarodne konferencije.

  1. Kristina Milković, izvanredni profesor, Odsjek za povijest, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu; povjesničar

Kompetencije: sveučilišni profesor, stručnjak za povijest od sredine 18. do početka 20. stoljeća; bavi se recepcijom i recepcijom povijesnih ličnosti tijekom „dugog 19. stoljeća“ te putopisnim dnevnicima i zapisima

Uloga u projektu: istraživač percepcije i recepcije povijesti tijekom 18. i dugog 19. stoljeća.istraživač i urednik neobjavljenog putopisnog dnevnika Fran Gundrum Oriovčanina Moje putovanje u Egipat (1902.); ko-autorstvo muzejske izložbe, organizacija međunarodne konferencije.

  1. Viktoria Franić Tomić, redoviti profesor, Odsjek za kroatologiju, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu; kroatolog

Kompetencije: sveučilišni profesor, stručnjak za povijest hrvatske i svjetske književnosti, komparativne književnosti

Uloga u projektu: percepcija i recepcija povijesti u kazališnoj umjetnosti, književnosti i općoj kulturi; istraživanja percepcije hrvatskog kazališta i drame, glazbu i scenski pokret; ko-autorstvo muzejske izložbe.

  1. Eva Katarina Glazer, docent, Odsjek za povijest, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu; povjesničar

Kompetencije: sveučilišni profesor, stručnjak za staru povijest s fokusom na prapovijest, hrvatski povijesni prostor, područje starog Istoka, Palestine i Kine, povijest arheologije, starovjekovnu mitologiju i kulturnu povijest

Uloga u projektu: istraživanje kulturnog nasljeđa prapovijesnih kultura, (re)interpretacija prapovijesnog nakita, percepcija povijesti u glazbi i u filmskoj umjetnosti; ko-autorstvo muzejske izložbe, organizacija međunarodne konferencije.

  1. Vlatko Smiljanić, docent, prodekan za poslovanje, Odsjek za povijest i Odsjek za kroatologiju, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu; povjesničar i kroatolog

Kompetencije: sveučilišni profesor, iskustvo vođenja i organizacije stručnih skupova, uređivanja zbornika i znanstvenih časopisa, iskustvo u financijskom upravljanju ustanove i projekta, istraživač srednjovjekovne, moderne i suvremene povijesti

Uloga u projektu: istraživanje arhivskog gradiva, percepcije povijesnih razdoblja u obrazovnom sustavu te filmskoj umjetnosti; ko-autorstvo muzejske izložbe, organizacija međunarodne konferencije.

  1. Marko Marina, dr. sc., asistent, Odsjek za povijest, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu; povjesničar

Kompetencije: sveučilišni asistent, stručnjak istraživanje ranog i kasnoantičkog kršćanstva te ranosrednjovjekovne povijesti; upotreba više stranih jezika (engleski, njemački, francuski, starogrčki, latinski).

Uloga u projektu: percepcija i recepcija ključnih ranokršćanskih ličnosti (Ivan Krstitelj, Isus, Petar, Pavao) u popularnoj kulturi (medijima, internetskim portalima, filmovima, književnosti), pomoć pri administriranju projekta; ko-autorstvo muzejskih izložbi, organizacija međunarodnih konferencija.

  1. Nikolina Šimetin Šegvić, dr. sc., asistent, Odsjek za povijest, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu; povjesničar

Kompetencije: sveučilišni asistent, iskustvo organizacije više skupova i izložbi te nakladničkoj djelatnosti, poznavanje više stranih jezika

Uloga u projektu: percepcija i recepcija povijesti u modernom i suvremenom razdoblju s naglaskom na urbanizam i arhitekturu, likovnu umjetnost, kolekcionarstvo, književnost, modu, dekorativnu umjetnost, filmsku umjetnost i TV; pomoć pri administriranju projekta; ko-autorstvo muzejske izložbe, organizacija međunarodne konferencije.

  1. Deniver Vukelić, dr. sc., urednik za povijest, Školska knjiga d. d. – Zagreb; povjesničar, etnolog

Kompetencije: urednik udžbeničkih i izvanudžbeničkih povijesnih izdanja; tajnik udruge za oživljenu povijest Red srebrnog zmaja (Zagreb), suosnivač i predsjednik udruge za antičku, srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu europsku i hrvatsku oživljenu povijest i kulturu Red Čuvara grada Zagreba, organizator i art-direktor festivala za oživljenu povijesti, stručnjak za oživljenu povijest i metode njene edukacije; istraživač percepcije povijesti raznih povijesnih razdoblja

Uloga u projektu: glavni istraživač za fenomen oživljene povijesti kao suvremene metode popularizacije povijesti u svim aspektima, od turističkih do očuvanja kulturne baštine i edukacije; istraživač percepcije ranog novog vijeka i progona vještica; ko-autorstvo muzejskih izložbi, organizacija međunarodne konferencije.

Vanjski suradnici:

  1. Slobodan Prosperov Novak, redoviti profesor u trajnom zvanju, u mirovini; kroatolog

Kompetencije: umirovljeni sveučilišni profesor s međunarodnom vidljivošću, iskustvo rada na brojnim projektima; istraživač starije hrvatske književnosti, komparativne književnosti i kazališne povijesti

Uloga u projektu: percepcija i recepcija povijesti u kazališnoj umjetnosti, književnosti i općoj kulturi; istraživanja percepcije hrvatskog kazališta i drame.

  1. Goran Zlodi, izvanredni profesor, Katedra za muzeologiju, Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; muzeolog

Kompetencije: sveučilišni profesor s međunarodnim odjekom, stručnjak za upravljanje muzejskim zbirkama i prezentaciju muzejske građe u digitalnom okruženju.

Uloga u projektu: priprema projektnih digitalnih izložbi i baza podataka.

  1. Ana Pavlović, docent, Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; arheolog

Kompetencije: sveučilišni profesor, iskustvo istraživanja percepcije starije povijesti u medijima, istraživač grčke i rimske arheologije.

Uloga u projektu: istraživač percepcije starije povijesti u medijima, član organizacijskog odbora međunarodne konferencije Global Perception of Ancient History in Modern Culture, ko-autorstvo muzejskih izložbi, organizacija međunarodne konferencije.

  1. Filip Šimetin Šegvić, docent, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; povjesničar

Kompetencije: sveučilišni nastavnik, stručnjak modernu povijest, bavi se kulturno-historijskom i intelektualno-historijskim temama kao i teorijom povijesti te povijesti historiografije.

Uloga u projektu: istraživanje percepcije 19. st u (popularnoj) kulturi 20. stoljeća na primjerima televizije i kinematografije; istraživanje odnosa kulture (i kulturnih politika) prema urbanizmu i arhitekturi, „političnost“ i „jezik“ arhitekture shvaćen kao socijalni i kulturni fenomen u 19. i ranom 20. st.; ko-autorstvo muzejske izložbe.

  1. Mislav Čavka, docent, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kliničko-bolnički centar „Rebro“

Kompetencije: radiolog i sveučilišni nastavnik, stručnjak za radiologiju, paleo-radiologiju, i istraživanje ljudskih ostataka.

Uloga u projektu: istraživač percepcije povijesti ljudskih ostataka, posebice mumija, u modernoj i suvremenoj kulturi; ko-autorstvo muzejske izložbe.

  1. Vanesa Varga, dr. sc. viši asistent, Odsjek za komunikologiju, Fakultet hrvatskih studija; kroatolog i muzeolog

Kompetencije: iskustvo vođenja društvenih medija u svrhu promocije znanosti i promociji kulturne baštine, iskustvo vođenja i upravljanja projektima

Uloga u projektu: promocija projekta i rezultata projekta putem društvenih medija, izrada profila na društvenim medijima za projekt, redovito objavljivanje sadržaja, obavještavanje medija o provedbi i rezultatima projekta; organizacija projektnih muzejskih izložbi, istraživanje percepcije povijesti u videoigrama; ko-autorstvo muzejske izložbe.

  1. Daniel Rafaelić, dr. sc., Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Arapskoj Republici Egipat, Kairo; povjesničar, egiptolog i povjesničar filma

Kompetencije: stručnjak za područje egiptologije, stare povijesti i povijesti filma s međunarodnim odjekom

Uloga u projektu: glavni istraživač za percepciju povijesti u kinematografiji i televiziji, istraživač neobjavljenog putopisnog dnevnika Fran Gundrum Oriovčanina Moje putovanje u Egipat (1902.); ko-autor izložbe Arheologija i popularna kultura, autor knjige Egipat na filmu (2025./2026); ko-autorstvo muzejskih izložbi, organizacija međunarodne konferencije.

  1. Porin Šćukanec Rezniček, mr. povijesti i egiptologije, stručni suradnik, Arheološki muzej u Zagrebu; povjesničar, egiptolog

Kompetencije: mladi istraživač s deset godina iskustva u muzejskoj djelatnosti i prezentaciji kulturne baštine. Oblikovanje izložbi, primjena digitalnih alata u interpretaciji baštine.

Uloga u projektu: nadgledanje odabira i prezentacije kulturnih materija, prezentacija baštine u digitalnom okruženju, istraživanje percepcija stare i staroegipatske povijesti; pomoć u organizaciji međunarodnih konferencija, ko-autorstvo izložbe.

  1. Ema Kosnica, M.A., diplomirani arheolog, stručni suradnik, Arheološki muzej u Zagrebu

Kompetencije: mladi istraživač, stručnjak za starija prapovijesna razdoblja posebice neandertalce; diplomirala radom Neandertalci i popularna kultura

Uloga u projektu: istraživač za starija prapovijesna razdoblja te percepciju i recepciju razvoja čovjeka, posebice neandertalaca; pomoć u organizaciji međunarodnih konferencija, ko-autorstvo izložbe.

  1. Monika Đurak, mr., bivši student Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu; povjesničar

Kompetencije: mladi istraživač, poznavanje više stranih jezika, odlične radne navike, marljivo i pedantno izvršenje svih projektnih zadataka.

Uloga u projektu: istraživanje percepcije i recepcije srednjovjekovne i novovjekovne povijesti; pomoć u organizaciji međunarodnih konferencija, ko-autorstvo izložbe.

  1. Ivana Štimac, mr., bivši student Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu; kustos, student 2. godine diplomskog studija povijesti umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti, Filozofskog fakulteta u Zagrebu; povjesničar, muzealac, povjesničar umjetnosti

Kompetencije: mladi istraživač, iskustvo rada u muzeju i vođenju muzejske dokumentacije, iskustvo vođenja financija i upravljanja projektima, poznavanje više stranih jezika, odlične radne navike, marljivo i pedantno izvršenje svih projektnih zadataka.

Uloga u projektu: istraživanje percepcije povijesti u umjetnosti, fotografiji i putopisnim zapisima od stare do suvremene povijesti, pomoć u organizaciji međunarodnih konferencija, ko-autorstvo izložbe.

  1. Ante Franić, M.A., diplomirani povjesničar, bivši student Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Kompetencije: mladi istraživač, poznavanje više stranih i klasičnih jezika (starogrčki, latinski), odlične radne navike, marljivo i pedantno izvršenje svih projektnih zadataka

Uloga u projektu: istraživanje percepcije i recepcije stare povijesti, pomoć u organizaciji međunarodnih konferencija, ko-autorstvo izložbe.

  1. Matija Gračanin, mr. Erste banka, suradnik informatičkog časopisa BUG; stručnjak za informacijske znanosti, programer

Kompetencije: dvadesetogodišnje iskustvo u programiranju web portala i raznih informatičkih usluga (izradio i programirao prve web stranice Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2001. g., programirao web stranice Croato-Aegyptica Electronica 2004., oblikovao i dizajnirao web portal Stara povijest [www.starapovijest.eu].

Uloga u projektu: izrada web stranice projekta i međunarodnih konferencija; informatička podrška prilikom priprema planiranih digitalnih izložbi.

  1. Bartol Tomorad, programer

Uloga u projektu: izrada web stranice projekta i međunarodnih konferencija

Cilj projekta:

Ciljevi, pokazatelji i ishodi projekta izrađeni su na temelju slijedećih strateških dokumenata: Strategije istraživanja, transfera tehnologije i inovacija Sveučilišta u Zagrebu (Zagreb, lipanj 2014.), Strategije internacionalizacije Sveučilišta u Zagrebu 2014. – 2025. (Zagreb, svibanj 2014.), Priručnik za planiranje programskih ugovora za javna visoka učilišta (Zagreb, listopad 2024.), Katalog ciljeva i pokazatelja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (Zagreb, listopad 2024.), Strateške smjernice znanstvenoistraživačke djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu 2023. – 2026. (Zagreb, 2024.) i Strateški dokument znanstvenih istraživanja Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 2025. – 2030. (Zagreb, siječanj 2025.).

Projektom se kao njegov glavni cilj želi istražiti razne oblike percepcije te razne načine prikazivanja povijesti u modernoj i suvremenoj kulturi s naglaskom na razdoblje od druge polovice 18. do početka 21. stoljeća. Na temelju provedenog istraživanja glavni istraživači te njihovi suradnici nastojati će dobiti osnovnu sliku načina prikazivanja povijesti u navedenom razdoblju. Pritom će posebna pažnja biti posvećena razlikama između autentičnih prikaza povijesti temeljenih na povijesnim izvorima, ulozi društvenih čimbenika i politike na percepciju i recepciju povijest, te fikciju stvaratelja u raznovrsnim umjetničkim djelima.

Budući da se radi o jednom izrazito interdisciplinarnom projektu u projekt će biti uključeni istraživači i suradnici raznih struka (povjesničari, arheolozi, povjesničari umjetnosti, književni povjesničari, muzeolozi, povjesničari filma, itd.).

Opis projekta:

Istraživanje percepcije i načina prikazivanja povijesti i u svjetskim razmjerima tek je u začecima. Najbolje su istražene umjetnički utjecaji i teme obično vezane uz mitologiju, glasovite povijesne ličnosti i događaje starogrčke i rimske civilizacije. Takvi motivi najbolje su vidljivi u književnosti, klasičnoj glazbi, likovnoj umjetnosti (slikarstvu, kiparstvu) i arhitekturi posebice od razdoblja humanizma i renesanse do suvremenog doba. Pritom treba posebno naglasiti umjetničke stilove poput neoklasicizama, romantizma, historicizma, orijentalizma, egiptomanije i art decoa čije teme često posežu za motivima antike. U posljednjih nekoliko desetljeća veća pažnja također je posvećena i prikazu antičke i staroegipatske povijesti u filmskoj umjetnosti, dok su filmovi koji prikazuju osobe i događaje drugih povijesnih razdoblja znatno rjeđe analizirana.

Bolja istraženost odnosi se na istraživanja vezana uz pojavu kulture putovanja i publicirane putopise i dnevničke zapise putnika koji od ranog novog vijeka obilaze područje istočnog Sredozemlja, Italije, Grčke i Osmanskog Carstva. Pritom posebno treba istaknuti djelatnost dvije velikih međunarodnih udruga Association for the Study of Travel in Egypt and Near East (ASTENE) i Egypt and Austria koje već gotovo trideset godina istražuju percepciju povijesti u putničkim zapisima te utjecaj drevnih civilizacija Egipta i starog Istoka na umjetničke izražaje od antike do sredine 20. stoljeća.

Trenutno je u pripremi prva monografija Global Perception of Ancient Egypt in Modern Culture koja se bavi percepcijom nekog dijela svjetske povijesti, u ovom slučaju staroegipatske civilizacije. Dva člana ovog projektnog tima (M. Tomorad i D. Rafaelić) sudjeluju u pripremi ove sveobuhvatne monografije.

Znanstveni radovi koji se bave percepcijom povijesti te načinima prikazivanja povijesti od srednjega vijeka do suvremenog doba vrlo su rijetki, a sinteze ne postoje. Moguće je tek pronaći nekoliko monografskih prikaza filma antičke i vestern tematike, rijetke radove o dekorativnoj umjetnosti i uređenju prostora koji uglavnom istražuju utjecaje antičkih civilizaciju tijekom „dugog 19. stoljeća“ i umjetnički pravac art deco.

Iz svega rečenoga može se zaključiti da percepcija i načini prikazivanja većeg dijela ljudske povijesti u modernoj i suvremenoj kulturi gotovo da uopće nije detaljnije znanstveno istražena i analizirana. Pritom posebno treba naglasiti činjenicu da neka suvremena umjetnička područja gotovo uopće nisu istražena niti sagledana (npr. suvremena glazba, strip, video i računalne igre, moda i sl.).

Budući da u ovom trenutku postoje tek rijetka djela koja s povijesnog stanovišta prikazuju načine prikazivanja povijesti, metodologija projektnog istraživanja uglavnom je temeljena na recentnom međunarodnom projektu Global Perception of Ancient Egypt in Modern Culture (od 2023. do danas). Metodologija projektnog istraživanja biti će temeljena na komparativnoj analizi raznovrsnih društveno-humanističkih znanosti (povijesti, arheologije, povijesti umjetnosti, književnosti, povijesti glazbe, itd.), analizi povijesnih izvora i pojedinih oblika prikazivanja (medija). Kao izvori za istraživanje koristiti će se sačuvani povijesni izvori, literatura, arhivska i muzejska građa, umjetnička djela i povijesna baština u zemlji i inozemstvu. Komparativnom analizom svih vrsta izvora moći će se iščitati načini percepcije i recepcija povijesti u modernoj i suvremenoj kulturi te utvrditi razni elementi utjecaja fikcije, uloge politike i društva u prikazivanju pojedinih segmenata povijesti u modernoj i suvremenoj kulturi. Tijekom projektnog istraživanja posebna pažnja biti će posvećena percepciji i recepciji povijesnih ličnosti i najvažnijih događaja ljudske povijesti koji su na razne načine oblikovali današnji pogled na povijest u modernoj i suvremenoj kulturi. Plan je po završetku prve četverogodišnje faze projekta sastaviti katalog osnovnih tema i povijesnih ličnosti koji čiji prikazi dominiraju modernom i suvremenom kulturom te utvrditi autentičnost njihovog prikaza.

Tijekom povijesnog istraživanja uglavnom će se istraživati djela nastala u razdoblju od 18. stoljeća do danas. Osnovni razlog za ovakav kronološki okvir je taj što s razdobljem prosvjetiteljstva, baroka i rokokoa dolazi do značajnijeg razvoja raznih oblika prikazivanja povijesti koji danas čine modernu i suvremenu kulturu. To tog vremena prikazivanje povijesti uglavnom je temeljeno na humanističkim pogledima na kršćanske temelje tadašnjeg svijeta i klasični utjecaj antičke povijesti. S pojavom arheoloških istraživanja tijekom prve polovice 18. stoljeća, te povećanim interesom za putovanjima posebice na područje Italije, Grčke, Bliskog istoka i Egipta postupno dolazi do razvoja turizma (posebice u drugoj polovici 19. stoljeća), a njime je povećan i interes za prikazivanjem povijesti. Od razdoblja humanizma gradska središta počela su se ukrašavati s kopijama spomenika nastalih pod utjecajem ranijih kultura, a utjecaj starih civilizacija i teme brojnim glazbenih i književnih djela nadahnute su povijesnim događajima i životopisima povijesnih ličnosti. Takav način prikazivanja nastavio se sve do naših dana. Naravno, način prikazivanja događaja, a posebice ličnosti jako se mijenjao od perioda do perioda te je ovisio o društvenom i političkom okruženju pa će taj segment biti posebno analiziran ovim projektnim istraživanjem.

Interdisciplinarnim istraživanjem planirano je utvrditi načine percepcije i recepcije događaja i glasovitih povijesnih ličnosti cjelokupne ljudske prošlosti u modernoj i suvremenoj kulturi kroz razne medije. Pritom će se istražiti načini prikazivanja prošlosti u kazališnoj umjetnosti (drama, opera), klasičnoj i suvremenoj glazbi, plesu, arhitekturi, likovnoj umjetnosti (skulptura, slikarstvo), dekorativnoj umjetnosti (unutrašnjem uređenju prostora, izradi povijesnog namještaja, posuđa i sl.), povijesnim romanima, stripovima, filmskoj umjetnosti i televiziji, video i računalnim igrama, modi, putopisnim zapisima i dnevnicima, muzejskim zbirkama i kolekcionarstvu starina, prezentaciji baštine i oživjeloj povijesti. Također će se istražiti utjecaj prezentacije povijesti na kulturu putovanja i razvoj turizma, suvremeni sport, te pojavu pseudoznanosti i povijesnih misterija.

Analizom različitih oblika prikazivanja povijesnih događaja i ličnosti identificirati će se njegove teme, utvrditi događaji i povijesne ličnosti koje dominiraju suvremenom popularnom kulturom, razlike percepcije i recepcije tijekom vremena te utvrditi autentičnost prikaza povijesne zbilje odnosno njenog odstupanja i uloga mašte stvaratelja.

Tijekom istraživanja glavni istraživači i vanjski suradnici na projektu podijeliti će se u manje timove (radne skupine) s ciljem utvrđivanja osnovnih načina prikazivanja u raznim oblicima umjetnosti, moderne i suvremene kulture. Pritom će posebna pažnja biti posvećena ulozi društvenog i povijesnog okruženja te vremena nastanka pojedinih djela. Svaka radna skupina dobiti će zadatak utvrditi dominantne povijesne teme pojedinih povijesnih razdoblja te načine percepcije i recepcije povijesnih događaja i ličnosti tijekom njih. Pritom je također važno utvrditi utjecaj politike i političke propagande na percepciju i recepciju povijesti posebice tijekom kasnog 19. i 20. stoljeća. Jedan od temeljnih ciljeva projekta je utvrditi i utjecaj suvremenog povijesnog revizionizma na percepciju povijesti (npr. u državama bivših komunističkih i totalitarnih režima u posljednjih trideset pet godina i događaje u Sjedinjenim Američkim Državama i području Bliskog istoka u posljednjih desetak godina).

Rezultati projektnog istraživanja trebali bi odgovoriti na slijedeća pitanja:

  • kako je povijest prikazivana u pojedinim vremenskim razdobljima,
  • koje povijesne ličnosti i događaji se najčešće prikazuju u modernoj i suvremenoj kulturi;
  • kako i na koji način se mijenja percepcija i recepcija povijesti tijekom vremena;
  • koliki je utjecaj društvenog okruženja i politike u percepciji određenih povijesnih događaja i povijesnih ličnosti;
  • kolika je razlika između stvarne povijesne zbilje temeljene na povijesnim izvorima i mašte stvaratelja u različitim umjetničkim djelima;
  • postoje li geografske razlike u prikazivanju povijesti;
  • u kojim vidovima moderne i suvremene kulture se mogu pronaći veći odnosno manji utjecaji povijesnih tema.

Diseminacija rezultata projektnog istraživanja planirana je kroz planirane muzejske izložbe, međunarodne konferencije, znanstvene članke, autorske i uredničke knjige, kataloge izložbi te razne oblike popularizacije znanosti (tribine, javna predavanja, članke u časopisima i web portalu projekta).

Predviđene projektne aktivnosti:

Projektne aktivnosti provodit će se kroz četverogodišnje vremensko razdoblje. Stoga je provedba projektnih aktivnosti i s njima povezanih mjerljivih pokazatelja uspješnosti provedenih istraživanja strukturirana po godinama trajanja projekta.

U 1. godini projekta su predviđene projektne aktivnosti:

  • Istraživanje i prikupljanje arhivske, knjižnične i muzejske građe u Hrvatskoj i inozemstvu.
  • Publiciranje znanstvene monografije (Tomorad, Mladen (2025./2026.). Povijest Sjedinjenih Američkih Država – od prvih kolonija do svjetske velesile. Zagreb: Školska knjiga), priprema i tisak znanstvene monografije Egipat na filmu D. Rafaelića (2025./2026.), publiciranje znanstvenih članaka na hrvatskom i svjetskim jezicima, znanstveno-kritička analiza rukopisa Moje putovanje u Egipat (1902.) F. Grundrum Oriovčanina (ur. M. Tomorad i K. Milković); priprema monografije Slavne žene stare povijesti 2 (ur. M. Tomorad). Sudjelovanje članova projektnog tima u međunarodnim projektima percepcije i recepcije povijesti (Global Perception of Ancient Egypt in Modern Culture, Human remains in National Museum of Slovenia).
  • Izrada web stranice projekta
  • Početak pripreme međunarodne konferencije Global perception of Ancient History in Modern Culture (Zagreb, 2026.)
  • Izvođenje novog interdisciplinarnog e-kolegij o percepciji povijesti koji će zajednički izvoditi Odsjek za povijest Fakulteta hrvatskih studija i Department of History, Indiana State University, Terre Haute (IN), SAD u akademskoj godini 2025./2026.
  • Izložba Arheologija i popularna kultura (Arheološkim muzej u Zagrebu, listopad 2025. – siječanj 2026.; financiranje: Ministarstvo kulture RH).
  • Sudjelovanje suradnika u manifestacijama oživjele povijesti, javnim predavanjima i tribinama u Hrvatskoj i inozemstvu.
  • Nabave tehničke i računalne opreme potrebne za realizaciju projekta (projektno računalo, software za obradu slika).
  • Sudjelovanje projektnih istraživača na međunarodnim znanstvenim konferencijama.

U 2. godini projekta predviđene su projektne aktivnosti:

  • Istraživanje i prikupljanje arhivske, knjižnične i muzejske građe u Hrvatskoj i inozemstvu.
  • Publiciranje znanstveno-kritičkog izdanja izvora Moje putovanje u Egipat (1902.) F. Grundrum Oriovčanina; publiciranje monografije Slavne žene stare povijesti 2 (ur. M. Tomorad), publiciranje znanstvenih članaka na hrvatskom i svjetskim jezicima. Sudjelovanje članova projektnog tima u međunarodnim projektima percepcije i recepcije povijesti (Global Perception of Ancient Egypt in Modern Culture, Human remains in National Museum of Slovenia).
  • Održavanje međunarodne znanstvene konferencije Global perception of Ancient History in Modern Culture (Zagreb, jesen 2026.).
  • Priprema i organizacija međunarodne izložbe Croatian travellers to Egypt from 15th to 20th centuries (Aleksandrija ili Kairo, listopad – studeni 2026.
  • Sudjelovanje suradnika u manifestacijama oživjele povijesti, javnim predavanjima i tribinama u Hrvatskoj i inozemstvu.
  • Sudjelovanje projektnih istraživača na međunarodnim znanstvenim konferencijama.
  • Izvođenje novog interdisciplinarnog e-kolegij o percepciji povijesti koji će zajednički izvoditi Odsjek za povijest Fakulteta hrvatskih studija i Department of History, Indiana State University, Terre Haute (IN), SAD u akademskoj godini 2026./2027.

U 3. godini projekta predviđene su projektne aktivnosti:

  • Istraživanje i prikupljanje arhivske, knjižnične i muzejske građe u Hrvatskoj i inozemstvu.
  • Priprema i publiciranje zbornika međunarodne znanstvene konferencije Global perception of Ancient History in Modern Culture. Sudjelovanje članova projektnog tima u međunarodnom projektu percepcije i recepcije povijesti (Human remains in National Museum of Slovenia).
  • Početak pripreme međunarodne konferencije Global Perception of History in Modern Culture (Zagreb, 2028./2029.): izrada web stranice konferencije, slanje poziva za sudjelovanje, sastavljanje organizacijskog i znanstvenog odbora konferencije.
  • Sudjelovanje suradnika u manifestacijama oživjele povijesti, javnim predavanjima i tribinama u Hrvatskoj i inozemstvu.
  • Sudjelovanje projektnih istraživača na međunarodnim znanstvenim konferencijama.
  • Izvođenje novog interdisciplinarnog e-kolegij o percepciji povijesti koji će zajednički izvoditi Odsjek za povijest Fakulteta hrvatskih studija i Department of History, Indiana State University, Terre Haute (IN), SAD u akademskoj godini 2027./2028.

U 4. godini projekta predviđene su projektne aktivnosti:

  • Istraživanje i prikupljanje arhivske, knjižnične i muzejske građe u Hrvatskoj i inozemstvu.
  • Publiciranje uredničke knjige Slavne povijesne ličnosti: njihova percepcija te načini prikazivanja u modernoj i suvremenoj kulturi; priprema zbornika međunarodne znanstvene konferencije Global Perception of History in Modern Culture. Sudjelovanje članova projektnog tima u međunarodnom projektu percepcije i recepcije povijesti (Human remains in National Museum of Slovenia).
  • Priprema i održavanje izložbe Percepcija povijesti u popularnoj kulturi.
  • Održavanje međunarodne znanstvene konferencije Global Perception of History in Modern Culture (Zagreb, 2028./2029.).
  • Sudjelovanje suradnika u manifestacijama oživjele povijesti, javnim predavanjima i tribinama u Hrvatskoj i inozemstvu.
  • Sudjelovanje projektnih istraživača na međunarodnim znanstvenim konferencijama. Izvođenje novog interdisciplinarnog e-kolegij o percepciji povijesti koji će zajednički izvoditi Odsjek za povijest Fakulteta hrvatskih studija i Department of History, Indiana State University, Terre Haute (IN), SAD u akademskoj godini 2028./2029.

Tihi pregaoci: redovnički prinosi hrvatskoj i europskoj kulturi

Odlukom Fakultetskog vijeća Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (21. listopada 2020.), a na prijedlog Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija, ponovno je pokrenut projekt i znanstveno-nakladnički niz Tihi pregaoci. Namjera je projekta pod nazivom Tihi pregaoci: redovnički prinosi hrvatskoj i europskoj kulturi obnoviti rad na istraživanjima koja je prije dvadeset godina utemeljio pok. prof. dr. sc. Pavao Knezović. Cilj je još dublja valorizacija hrvatske kulture u suodnosu s europskom tako da se u komparativnoj perspektivi analizira rad djelatnika raznih crkvenih redova i zajednica, poput franjevaca, dominikanaca, benediktinaca, cistercita, isusovaca, pavlina, regularnih kanonika i drugih. Projekt bi nastojao jače povezati općeeuropske trendove i hrvatsku kulturu istraživanjem žanrovskih, teritorijalnih, organizacijskih, ustrojbenih, regulativnih i drugih aspekata redovničke kulture, temeljenih na komparativnoj, sinkronijskoj i dijakronijskoj obradi, pri čemu se povezuje istraživanje univerzalnoga kršćanskoga i hrvatskoga nacionalnoga identiteta. Time bi se pridonijelo istraživanju transmisije inovativnih ideja i organizacijskih modela iz europskih središta u hrvatske samostanske strukture. Tematske cjeline koje će se obraditi kroz znanstvene simpozije i publikacije u zbornicima radova su:  Biografija, hagiografija, karizma u hrvatskim i europskim redovničkim zajednicama; Norme, ideali, autoriteti u redovničkim zajednicama na hrvatskom i europskom prostoru; Književnopovijesni narativi i identitet redovničkih zajednica na hrvatskom i europskom prostoru. Svojim pristupom i tematskim okvirom ovaj se interni projekt uklapa u Strateški program znanstvenih istraživanja Fakulteta hrvatskih studija, u ovim točkama a) istraživanje hrvatskoga narodnoga i nacionalnoga identiteta; b) istraživanje hrvatske kulturne povijesti; i c) Kulturološki odnosi u regionalnim, europskom i svjetskom kontekstu. Opširnije...

Poziv na skup.




Povijesni razvoj primjenjene psihologije u Hrvatskoj tijekom prve polovine XX. stoljeća -  Rad stanice / Zavod za savjetovanje pri Izboru zvanja od 1931. do 1948.

Cilj projekta:

Nepostojanje povijesnih znanstvenih radova o nastanku i razvoju primijenjene psihologije u Hrvatskoj govori kako do sada nije provedeno ni jedno znanstveno (povijesno) istraživanje na tu temu, usprkos činjenici da je riječ o struci koja na hrvatskim prostorima postoji gotovo 100 godina. Činjenica da postoje neistraženi ostatci nekad velikoga i urednoga arhivskoga gradiva, koje omogućava istraživanje nastanka i razvoja psihologijskoga testiranja u hrvatskom društvu preko rada jedne ustanove proizašle iz potrebe razvoja gospodarstva i prilagođavanja čovjeka zahtjevima rada, predstavlja iznimnu istraživačku priliku te poziva interdisciplinarno usmjerene istraživače na pokretanje psihologijsko-povijesnog istraživanja, barem zbog dvaju razloga. Prvi razlog vezan je uz interes psihologije kao znanstvene discipline, ali i kao atraktivne struke koja je svojim dominantnim djelatnostima pozicionirana između društvenoga i medicinskoga područja. Naime, istraživanjem nastanka i razvoja psihologijskoga testiranja te pripadnih psihodijagnostičkih sredstava (testova) dobivaju se vrijedni podatci o tome što je generiralo tu relevantnu disciplinu na hrvatskom prostoru i podupiralo njezinu održivost i razvoj, koliko je ona išla u korak sa svjetskim trendovima, po kojim je standardima djelovala te koliko je svojom produktivnošću pridonosila društvenomu razvoju. Te spoznaje znanstveni su prinos razvoju psihologijske profesionalne kulture na prostoru Hrvatske – koja ima formativnu i motivirajuću ulogu za rad budućih naraštaja psihologa – te pravednijem pozicioniranju hrvatske psihologije u europskom kulturnom i profesionalnom okviru.Drugi razlog vezan je uz interes povijesne znanosti u njezinu proučavanju hrvatskoga građanskoga društva u prvoj polovini XX. stoljeća. Naime, arhivsko gradivo predviđeno za istraživanje sadržava podatke iz kojih se barem djelomice može rekonstruirati: (1.) socio-demografska struktura radno-sposobnoga stanovništva Hrvatske iz toga doba, (2.) potrebe ondašnjega hrvatskoga društva za određenom vrstom zanimanja/radnika – a time i perspektivu na pripadno gospodarstvo, (3.) dio javnih politika i funkcioniranje javnih ustanova te (4.) specifična psihološko-antropometrijsko-medicinska slika dijela tadašnje hrvatske populacije. Pored toga podatci koji se planiraju prikupiti istraživanjem pridonijet će vrjednovanju uloge pojedinih gospodarsko-političkih subjekata toga vremena preko njihova institucionalnoga odnosa sa Stanicom/Zavodom za savjetovanje pri izboru zvanja, čija će se pismohrana istraživati.

 

Stara povijest - popularizacija istraživanja stare povijesti s posebnim naglaskom na trenutna istraživanja članova projektnog tima

Detaljnije informacije: Stara povijest

Cilj istraživanja može se podijeliti u nekoliko osnovnih kategorija: (1) popularizacija raznih interdisciplinarnih istraživanja stare povijesti (od prapovijesti do modernog razdoblja), (2) izrada web stranica na hrvatskom jeziku na kojima bi bila predstavljena raznovrsna tekuća istraživanja iz svih područja proučavanja stare povijesti u Hrvatskoj i inozemstvu. Na web portalu bile bi predstavljene novosti o novim istraživanjima starog Istoka, Egipta, Grčke, Rima te hrvatskog povijesnog prostora, aktualne muzejske izložbe u zemlji i inozemstvu, interaktivne povijesne karte, edukativni sadržaji namijenjeni svim zainteresiranim zaljubljenicima u staru povijest od predškolskog uzrasta do fakultetski obrazovanih ljudi; posebno će se pripremiti raznovrsni multimedijski sadržaji te slikovni materijal vezan istraživanja stare povijesti, kronološke tablice, pojmovnici, i sl. Na portalu bi se u budućnosti trebala nalaziti i baza podataka projekta Croato-Aegyptica, mnoštvo znanstvenih članaka, nastavnih materijala namijenih studentima povijesti i arheologije itd., (3) aktualna istraživanja projektnog tima: publiciranje egipatskih, bliskoistočnih i domaćih izvora stare povijesti, obrada muzejskih zbirki, događajna prošlost autohtonog stanovništa Panonije, multidisciplinarna istraživanja ljudskih ostataka (egipatske mumija Dubrovačkog muzeja) ...

Croato-Aegyptica – Baza podataka egipatskih spomenika u muzejskim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj

Cilj projekta je izgraditi bazu relevantne spomeničke građe vezane uz kulturološke utjecaje egipatske civilizacije na hrvatskom povijesnom prostoru na temelju institucionalnih i privatnih zbirki u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se prema višegodišnjim istraživanjima provedenih u sklopu projekta Croato-Aegyptica Electronica (2003.-2006.) čuva najmanje 4500 predmeta koji se mogu datirati od preddinastijskog razdoblja Badari do arapskog osvajanja Egipta 642. g. Najveći broj nalazi se u posjedu gradskih i područnih muzejskih institucija na prostoru Hrvatske, a nepoznati broj čuva se i u privatnim zbirkama. Konačni broj je u ovom trenutku još uvijek nemoguće utvrditi. U projekt je uključeno 27 muzejskih institucija u Hrvatskoj te Odjel za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu koji je ujedno i nositelj projekta. Baza podataka, dostupna kroz različite medije, kao završni proizvod projekta jamčit će tuzemnim i inozemnim znanstvenim istraživačima i kulturnim ustanovama cjeloviti uvid u bogatstvo hrvatskog egiptološkog materijala, nudeći pritom praktično i brzo pretraživanje čitavog fundusa i prikaz podataka primjereniji najširoj publici.

Detaljnije informacije: CAEL(1)   CAEL(2)   CAEL(3)    CAEL(4)