Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Hrvatski studiji kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu spadaju među tzv. „nastavna učilišta“ koji na svim svojim studijskim smjerovima (zasad izuzev komunikologije), uz mogućnost znanstvenog opredjeljenja, svojim studentima nudi i mogućnost nastavničke naobrazbe za one koji vide svoju budućnost kao djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova.
Nakon donošenja Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 2008. god., nastavnička naobrazba je usklađena prema propisima toga zakona po kojemu „poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije (čl. 105,7). Pod pedagoškim kompetencijama zakon predviđa znanja iz pedagogije, psihologije, didaktike i metodike sa sveukupnom opterećenošću od 60 ECTS (105,6). Ovakav koncept nastavničke naobrazbe je istovremeno usklađen i s  Bolonjskom reformom visokog obrazovanja ima li se u vidu Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine.
Nastavu izvodi i organizira Odjel za edukacijske znanosti i nastavničku naobrazbu tako da je ona koncentrirana na jednom mjestu za sve studijske smjerove.
Kako bi izišli ususret sve većoj potražnji za nastavničkom naobrazbom, a u skladu s najnovijim zakonskim odredbama, Odjel za edukacijske znanosti i nastavničku naobrazbu Hrvatskih studija, osmislio je, a Senat Sveučilišta u Zagrebu 11. ožujka 2014. prihvatio program dodatne nastavničke naobrazbe (PPDMN) u svrhu stjecanja pedagoških kompetencija. Program je namijenjen svima koji žele raditi (ili već rade) u odgojno-obrazovnim ustanovama, a tijekom svoga studija nisu stekli tu naobrazbu, odnosno njihova matična ustanova im to nije mogla ponuditi. On je predviđen i za one koji osjećaju potrebu za cjeloživotnim školovanjem i dodatnom naobrazbom na tom području radili oni u obrazovnim ustanovama, nakladničkim kućama ili elektroničkim medijima. Više o programu vidi na: http://www.hrstud.unizg.hr/ppdmn.

02/10/2023

Održan okrugli stol Izazovi hrvatske nastave u inozemstvu

Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 28. rujna 2023. održan je okrugli stol pod nazivom Izazovi hrvatske nastave u inozemstvu u okviru projekta Hrvatska nastava u inozemstvu – pedagoški i glotodidaktički izazovi za koji je financijska sredstva dodijelio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Na okruglom stolu izložile su se i raspravile brojne teme vezane uz hrvatsku nastavu u inozemstvu. Između ostalog bilo je govora o potrebama učitelja hrvatske nastave u inozemstvu, izazovima poučavanja hrvatskoga jezika kao drugog i/ili stranog jezika, nužnosti revidiranja Kurikula hrvatske nastave u inozemstvu itd. Na okruglom stolu sudjelovali su znanstvenici i stručnjaci iz različitih područja i s različitih institucija koji se sa znanstvene i/ili stručne strane bave hrvatskom nastavom u inozemstvu.

U uvodnom dijelu sve nazočne je pozdravio o. d. dekana Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Mario Grčević, voditeljica Centra za učenje hrvatskoga jezika doc. dr. Antonia Ordulj te izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum kao voditeljica projekta. U prvom dijelu okrugloga stola prof. dr. sc. Lidija Cvikić govorila je o potrebi revidiranja Kurikula hrvatske nastave u inozemstvu, potom je doc. dr. sc. Milan Bošnjak istaknuo ključnu ulogu učitelja u realizaciji hrvatske nastave u inozemstvu. Doc. dr. sc. Ordulj i Lea Andreis, mag. psych. su na temelju provedenog istraživanja u Republici Srbiji ponudile neke odgovore na pitanje što je potrebno učiteljima hrvatske nastave u inozemstvu. Prvi dio okrugloga stola završio je predavanjem dr. sc. Marijane Češi o mogućnostima edukacija za učitelje hrvatske nastave u inozemstvu.

U drugom dijelu prof. dr. sc. Sanja Vulić Vranković i Lidija Bogović, mag. croat. su, uz brojne primjere, objasnile kako pišu i kako govore hrvatski jezik učenici hrvatske nastave u Baden-Württembergu i Bavarskoj. Nakon njih je doc. dr. sc. Marijana Togonal predstavila Integracijsko-edukacijski program učenja hrvatskoga jezika za strance koji se uspješno provodi na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a iskustva s tog programa povezala je s potrebama hrvatske nastave u inozemstvu.  Lada Kanajet Šimić, mag. educ. philol. croat. predstavila je Malu školu hrvatskoga jezika i kulture koju već dugi niz godina uspješno provodi Hrvatska matica iseljenika. Okrugli stol je završio izlaganjem Katice Perinac, dugogodišnje predsjednice Udruge učitelja hrvatskoga jezika u Viktoriji, Australija i učiteljice hrvatske nastave u inozemstvu, o povijesti hrvatske nastave u inozemstvu kao i o borbi za hrvatski jezik u dalekoj Australiji.

Okrugli stol Izazovi hrvatske nastave u inozemstvu završio je zaključcima o mogućim budućim suradnjama i projektima.

 

Popis obavijesti