Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu utemeljen je 1996. godine, prvotno kao studij novinarstva, a 2005. godine preimenovan je u studij komunikologije. Od svojih početaka studij se razvija i prilagođava promjenama u medijskom i komunikacijskom okruženju.

Studijski program obuhvaća područja komunikologije, novinarstva, povijesti medija, odnosa s javnošću i istraživanja masovne komunikacije. Studenti stječu znanja o medijskim sustavima, komunikacijskim procesima te metodama istraživanja i obrade podataka. Uz teorijska znanja razvijaju i vještine stvaranja medijskih sadržaja i kritičkog promišljanja. Time se pripremaju za rad u novinarstvu, odnosima s javnošću i drugim područjima u kojima su komunikacijske vještine važne.

Važan dio studija čini povezivanje teorijskih znanja s praktičnim iskustvom. Obvezna studentska praksa studentima omogućuje upoznavanje s radom u struci, a tijekom studija dostupne su im i dodatne prilike za stjecanje iskustva i usavršavanje vještina. Studij njeguje i suradnju s bivšim studentima (alumnijima), koji svojim iskustvima i sudjelovanjem u različitim aktivnostima povezuju sadašnje studente s profesionalnim okruženjem.

Studentskom životu pridonosi Udruga studenata komunikologije i novinarstva Agenda, osnovana 2008. godine pod nazivom Komuna. Udruga okuplja studente zainteresirane za medije, novinarstvo i komunikacije te organizira različite aktivnosti i projekte. Među njima se ističe studentski simpozij „Mediji na drukčiji način”, koji studentima pruža priliku za raspravu o aktualnim temama, razmjenu iskustava i susrete sa stručnjacima iz područja medija i komunikacija.


28/10/2025

Iza naslovnica Večernjeg lista: Kako nastaju vijesti u digitalnom dobu

Na Fakultetu hrvatskih studija jučer, 27. listopada, održano je gostujuće predavanje zamjenika glavnog urednika Večernjeg lista Darija Markasa. Tema izlaganja bila je razvoj digitalnog novinarstva i transformacija medija, a predavanje je održano u sklopu kolegija Teorije i sustavi tiskovnoga komuniciranja. Predavanje je studentima druge godine studija komunikologije pružilo uvid u svakodnevni rad jedne od najutjecajnijih hrvatskih redakcija te u transformaciju novinarstva od tiskanog do digitalnog formata.

Od prvog internetskog portala do digitalnog novinarstva
Markas je podsjetio da je Večernji list 1999. pokrenuo prvi hrvatski internetski portal, a već 2001. godine pratio američki napad na Afganistan putem specijalnih online vijesti. Od 2004. portal počinje objavljivati vijesti tijekom cijelog dana, što označava početak nove ere digitalnog izvještavanja u Hrvatskoj.

Govorio je o razvoju digitalnih platformi i sve većem značaju podataka o čitanosti i ponašanju publike. Analitika – nekad putem Google Analyticsa, a danas sve više uz pomoć naprednih alata i umjetne inteligencije – postala je ključan alat u oblikovanju sadržaja. Markas je pojasnio kako analitički alati, među kojima je nekada ključnu ulogu imao Google Analytics, danas sve češće bivaju nadopunjeni naprednim rješenjima temeljenima na umjetnoj inteligenciji. Naglasio je i potrebu za odgovornim i promišljenim korištenjem takvih tehnologija u novinarstvu.

Novinarstvo između brzine i točnosti
Posebno je naglasio izazove digitalnog novinarstva, u kojemu su brzina objave i točnost informacija ključne vrijednosti, istaknuvši da svaka minuta kašnjenja može značiti gubitak čitatelja, dok jedna pogrešna informacija može narušiti povjerenje koje se gradi godinama.

Govoreći o svakodnevnom radu redakcije, opisao je način na koji novinari s terena komuniciraju s urednicima i kako se odlučuje koje će vijesti biti objavljene na webu, a koje u tiskanom izdanju. 

Društvene mreže, clickbait i čitalačke navike
U izlaganju se osvrnuo i na konkurenciju društvenih mreža, istaknuvši da news portali danas moraju pronaći nove načine kako doprijeti do čitatelja i zadržati njihovu pozornost u digitalnom okruženju. Istaknuo je da se novinarstvo danas mora prilagoditi novim kanalima komunikacije, pa Večernji list osim web portala razvija i sadržaj na društvenim mrežama poput Facebooka, Instagrama, TikToka i YouTubea.

Savjeti budućim novinarima
Studentima je istaknuo da su informiranost, pismenost, kritičko razmišljanje i brzina ključne kompetencije suvremenog novinara, pri čemu upravo informiranost najčešće nedostaje mladima koji tek ulaze u novinarsku profesiju. 

Na pitanja studenata Markas se osvrnuo i na „pravo na zaborav“, zajamčeno člankom 17. Opće uredbe Europskog parlamenta i Vijeća (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka (GDPR), koje pojedincima omogućuje da od internetskih portala zatraže brisanje članaka ili sadržaja koji ih se osobno tiču.

Odsjek za komunikologiju zahvaljuje Dariju Markasu na predavanju i dijeljenju dragocjenog profesionalnog iskustva sa studentima.

 

Popis obavijesti