Studij komunikologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu utemeljen je 1996. godine i to prvo kao studij novinarstva, a 2005. godine preimenovan je u studij komunikologije. Studij je zasnovan na temeljnim znanjima iz komunikologije, novinarstva, povijesti medija i odnosa s javnošću. Studenti tijekom studija stječu znanje o metodama istraživanja masovne komunikacije i obrade podataka te o povijesnom razvoju novinarstva i masovne komunikacije u svijetu i Hrvatskoj. Studenti komunikologije dobivaju temeljna znanja o medijima i osobitostima izvještavanja za njih, usmjeravaju se za rad na početnim poslovima u nekom od medija ili tvrtkama, tj. odjelima za odnose s javnošću. Zapošljavanje nije nužno ograničeno na područje medija i komunikologije. Studenti komunikologije Hrvatskih studija okupljeni su oko Udruge studenata komunikologije i novinarstva Komuna, koja je osnovana 2008. godine i svake godine organiziraju studentski simpozij "Mediji na drukčiji način".
Na Fakultetu hrvatskih studija jučer, 27. listopada, održano je gostujuće predavanje zamjenika glavnog urednika Večernjeg lista Darija Markasa. Tema izlaganja bila je razvoj digitalnog novinarstva i transformacija medija, a predavanje je održano u sklopu kolegija Teorije i sustavi tiskovnoga komuniciranja. Predavanje je studentima druge godine studija komunikologije pružilo uvid u svakodnevni rad jedne od najutjecajnijih hrvatskih redakcija te u transformaciju novinarstva od tiskanog do digitalnog formata.
Od prvog internetskog portala do digitalnog novinarstva
Markas je podsjetio da je Večernji list 1999. pokrenuo prvi hrvatski internetski portal, a već 2001. godine pratio američki napad na Afganistan putem specijalnih online vijesti. Od 2004. portal počinje objavljivati vijesti tijekom cijelog dana, što označava početak nove ere digitalnog izvještavanja u Hrvatskoj.
Govorio je o razvoju digitalnih platformi i sve većem značaju podataka o čitanosti i ponašanju publike. Analitika – nekad putem Google Analyticsa, a danas sve više uz pomoć naprednih alata i umjetne inteligencije – postala je ključan alat u oblikovanju sadržaja. Markas je pojasnio kako analitički alati, među kojima je nekada ključnu ulogu imao Google Analytics, danas sve češće bivaju nadopunjeni naprednim rješenjima temeljenima na umjetnoj inteligenciji. Naglasio je i potrebu za odgovornim i promišljenim korištenjem takvih tehnologija u novinarstvu.
Novinarstvo između brzine i točnosti
Posebno je naglasio izazove digitalnog novinarstva, u kojemu su brzina objave i točnost informacija ključne vrijednosti, istaknuvši da svaka minuta kašnjenja može značiti gubitak čitatelja, dok jedna pogrešna informacija može narušiti povjerenje koje se gradi godinama.
Govoreći o svakodnevnom radu redakcije, opisao je način na koji novinari s terena komuniciraju s urednicima i kako se odlučuje koje će vijesti biti objavljene na webu, a koje u tiskanom izdanju.
Društvene mreže, clickbait i čitalačke navike
U izlaganju se osvrnuo i na konkurenciju društvenih mreža, istaknuvši da news portali danas moraju pronaći nove načine kako doprijeti do čitatelja i zadržati njihovu pozornost u digitalnom okruženju. Istaknuo je da se novinarstvo danas mora prilagoditi novim kanalima komunikacije, pa Večernji list osim web portala razvija i sadržaj na društvenim mrežama poput Facebooka, Instagrama, TikToka i YouTubea.
Savjeti budućim novinarima
Studentima je istaknuo da su informiranost, pismenost, kritičko razmišljanje i brzina ključne kompetencije suvremenog novinara, pri čemu upravo informiranost najčešće nedostaje mladima koji tek ulaze u novinarsku profesiju.
Na pitanja studenata Markas se osvrnuo i na „pravo na zaborav“, zajamčeno člankom 17. Opće uredbe Europskog parlamenta i Vijeća (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka (GDPR), koje pojedincima omogućuje da od internetskih portala zatraže brisanje članaka ili sadržaja koji ih se osobno tiču.
Odsjek za komunikologiju zahvaljuje Dariju Markasu na predavanju i dijeljenju dragocjenog profesionalnog iskustva sa studentima.


Pristupačnost