Studij komunikologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu utemeljen je 1996. godine i to prvo kao studij novinarstva, a 2005. godine preimenovan je u studij komunikologije. Studij je zasnovan na temeljnim znanjima iz komunikologije, novinarstva, povijesti medija i odnosa s javnošću. Studenti tijekom studija stječu znanje o metodama istraživanja masovne komunikacije i obrade podataka te o povijesnom razvoju novinarstva i masovne komunikacije u svijetu i Hrvatskoj. Studenti komunikologije dobivaju temeljna znanja o medijima i osobitostima izvještavanja za njih, usmjeravaju se za rad na početnim poslovima u nekom od medija ili tvrtkama, tj. odjelima za odnose s javnošću. Zapošljavanje nije nužno ograničeno na područje medija i komunikologije. Studenti komunikologije Hrvatskih studija okupljeni su oko Udruge studenata komunikologije i novinarstva Komuna, koja je osnovana 2008. godine i svake godine organiziraju studentski simpozij "Mediji na drukčiji način".
Čolak je sa studentima podijelila iskustvo iz svoje 15-godišnje karijere u raznim vrstama medija i odnosima s javnošću, s naglaskom na rad i zakonitosti formatiranog radija i news portala.
Kako nekadašnja direktorica programskog sadržaja na Soundset radijskoj mreži, u sklopu koje je bio i zagrebački Soundset plavi radio (današnji Laganini FM), detaljno je predstavila strukturu i pravila jednoga sata na većini privatnih formatiranih radijskih postaja u Hrvatskoj.
”U strukturi takozvanog ‘clocka’ postoje strogo određena pravila – u kojoj točno minuti idu vremenska prognoza, vijesti, prometni info, na koji način, koliko dugo i na kojoj poziciji u satu voditelj ulazi u eter, koliko je točno pjesama u bloku između vijesti i prvog sljedećeg ulaska u eter, koliko do reklama, koliko između reklama i lokalnih vijesti”, rekla je Čolak.
Kada stvari krenu u neželjenom smjeru
Na primjeru konkretnog slučaja Čolak je objasnila kako programski sadržaj lokalnog predznaka, koji nakladnik kreira u vlastitoj produkciji, na mikrolokaciji za gradski eter, može dospjeti i do naslovnica medija u cijeloj zemlji i zemljama u okruženju, a razgovor sa sugovornikom otići u neželjenom smjeru.
”U projektu Kvartoteka 2012. smo s brendiranim ZET-ovim autobusom svaki tjedan obilazili jedan zagrebački kvart, ondje proizvodili program i emitirali uživo baš iz tog kvarta, govorili o životu u tom kvartu, s poznatim ili manje poznatim sugovornicima koji žive ili rade ovdje. Kada smo došli u Maksimir logično je bili autobus parkirati kraj Dinamovog stadiona. I logično je bilo u goste pozvati gazdu Dinama Zdravka Mamića. Mamić je došao u bus, krenuo je razgovor, no on je u jednom trenutku krenuo govoriti o bivšem ministru obrazovanja Željku Jovanoviću na način da je zbog izrečenog odmah po završetku emisije bio uhićen i priveden na policiju. Kada vam se u eteru dogodi slična situacija, obvezni ste sugovornika upozoriti i pokušati ga zaustaviti”, rekla je Čolak.
Podsjetimo, Mamić je bio optužen da je uvredama na račun ministra Željka Jovanovića i srpske manjine u eteru javno poticao na nasilje i mržnju Njegov istup na lokalnoj zagrebačkom radiju prenijeli su brojni nacionalni mediji i mediji zemalja u okruženju, ali je rezultirao i optužnim prijedlogom.
Pripremite se na rad vikendima i u smjenama
Na primjerima organizacije rada na radiju i news portalima Čolak je kao dugogodišnja urednica novinarima približila kako u praksi izgleda radni tjedan medijskih djelatnika.
”Sadržaj se proizvodi i objavljuje od zore da kasno navečer. Radnim danom, vikendom, za blagdane. Zato, želite li biti novinari, pripremite se na rad u različitim uvjetima, u smjenama, vikendom, blagdanom. Vjerojatno nećete biti svaki vikend slobodni, a nekad nećete uopće imati vikendom slobodan dan. Budite spremni i da vas ‘dignu’ na slobodan dan, ako se dogodi nešto izvanredno”, naglasila je Čolak.
Različiti oblici poslovne suradnje
Pojasnila je i kako su u medijskim sustavima mogući i različiti oblici poslovne suradnje, a to zbog naravi posla i organizacije sustava ne mora uvijek biti klasični radni odnos.
”Moji kolege novinari, a i ja sama, prolazili smo i takozvani RPO, honorarne suradnje, autorske ugovore, neki su bili slobodni novinari, neki rade za svoju tvrtku pa medijskoj kući ispostave račun za usluge i tako dalje”, objasnila je Čolak situaciju na dinamičnom medijskom tržištu.
U dijelu predavanja predviđenom za pitanja studenata povela se rasprava o podjeli na lijeve i desne medije.
”Oglašivači će vas zaobilaziti ako ste jako politički intonirani”, zaključila je Čolak.
Izvor: zagreb.info