Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu utemeljen je 1996. godine, prvotno kao studij novinarstva, a 2005. godine preimenovan je u studij komunikologije. Od svojih početaka studij se razvija i prilagođava promjenama u medijskom i komunikacijskom okruženju.

Studijski program obuhvaća područja komunikologije, novinarstva, povijesti medija, odnosa s javnošću i istraživanja masovne komunikacije. Studenti stječu znanja o medijskim sustavima, komunikacijskim procesima te metodama istraživanja i obrade podataka. Uz teorijska znanja razvijaju i vještine stvaranja medijskih sadržaja i kritičkog promišljanja. Time se pripremaju za rad u novinarstvu, odnosima s javnošću i drugim područjima u kojima su komunikacijske vještine važne.

Važan dio studija čini povezivanje teorijskih znanja s praktičnim iskustvom. Obvezna studentska praksa studentima omogućuje upoznavanje s radom u struci, a tijekom studija dostupne su im i dodatne prilike za stjecanje iskustva i usavršavanje vještina. Studij njeguje i suradnju s bivšim studentima (alumnijima), koji svojim iskustvima i sudjelovanjem u različitim aktivnostima povezuju sadašnje studente s profesionalnim okruženjem.

Studentskom životu pridonosi Udruga studenata komunikologije i novinarstva Agenda, osnovana 2008. godine pod nazivom Komuna. Udruga okuplja studente zainteresirane za medije, novinarstvo i komunikacije te organizira različite aktivnosti i projekte. Među njima se ističe studentski simpozij „Mediji na drukčiji način”, koji studentima pruža priliku za raspravu o aktualnim temama, razmjenu iskustava i susrete sa stručnjacima iz područja medija i komunikacija.


06/12/2021

Glavna urednica portala Zagreb.info Marja Čolak održala gostujuće predavanje studentima komunikologije

Čolak je sa studentima podijelila iskustvo iz svoje 15-godišnje karijere u raznim vrstama medija i odnosima s javnošću, s naglaskom na rad i zakonitosti formatiranog radija i news portala.

Kako nekadašnja direktorica programskog sadržaja na Soundset radijskoj mreži, u sklopu koje je bio i zagrebački Soundset plavi radio (današnji Laganini FM), detaljno je predstavila strukturu i pravila jednoga sata na većini privatnih formatiranih radijskih postaja u Hrvatskoj.

”U strukturi takozvanog ‘clocka’ postoje strogo određena pravila – u kojoj točno minuti idu vremenska prognoza, vijesti, prometni info, na koji način, koliko dugo i na kojoj poziciji u satu voditelj ulazi u eter, koliko je točno pjesama u bloku između vijesti i prvog sljedećeg ulaska u eter, koliko do reklama, koliko između reklama i lokalnih vijesti”, rekla je Čolak.

Kada stvari krenu u neželjenom smjeru

Na primjeru konkretnog slučaja Čolak je objasnila kako programski sadržaj lokalnog predznaka, koji nakladnik kreira u vlastitoj produkciji, na mikrolokaciji za gradski eter, može dospjeti i do naslovnica medija u cijeloj zemlji i zemljama u okruženju, a razgovor sa sugovornikom otići u neželjenom smjeru.

”U projektu Kvartoteka 2012. smo s brendiranim ZET-ovim autobusom svaki tjedan obilazili jedan zagrebački kvart, ondje proizvodili program i emitirali uživo baš iz tog kvarta, govorili o životu u tom kvartu, s poznatim ili manje poznatim sugovornicima koji žive ili rade ovdje. Kada smo došli u Maksimir logično je bili autobus parkirati kraj Dinamovog stadiona. I logično je bilo u goste pozvati gazdu Dinama Zdravka Mamića. Mamić je došao u bus, krenuo je razgovor, no on je u jednom trenutku krenuo govoriti o bivšem ministru obrazovanja Željku Jovanoviću na način da je zbog izrečenog odmah po završetku emisije bio uhićen i priveden na policiju. Kada vam se u eteru dogodi slična situacija, obvezni ste sugovornika upozoriti i pokušati ga zaustaviti”, rekla je Čolak.

Podsjetimo, Mamić je bio optužen da je uvredama na račun ministra Željka Jovanovića i srpske manjine u eteru javno poticao na nasilje i mržnju Njegov istup na lokalnoj zagrebačkom radiju prenijeli su brojni nacionalni mediji i mediji zemalja u okruženju, ali je rezultirao i optužnim prijedlogom.

Pripremite se na rad vikendima i u smjenama

Na primjerima organizacije rada na radiju i news portalima Čolak je kao dugogodišnja urednica novinarima približila kako u praksi izgleda radni tjedan medijskih djelatnika.

”Sadržaj se proizvodi i objavljuje od zore da kasno navečer. Radnim danom, vikendom, za blagdane. Zato, želite li biti novinari, pripremite se na rad u različitim uvjetima, u smjenama, vikendom, blagdanom. Vjerojatno nećete biti svaki vikend slobodni, a nekad nećete uopće imati vikendom slobodan dan. Budite spremni i da vas ‘dignu’ na slobodan dan, ako se dogodi nešto izvanredno”, naglasila je Čolak.

Različiti oblici poslovne suradnje

Pojasnila je i kako su u medijskim sustavima mogući i različiti oblici poslovne suradnje, a to zbog naravi posla i organizacije sustava ne mora uvijek biti klasični radni odnos.

”Moji kolege novinari, a i ja sama, prolazili smo i takozvani RPO, honorarne suradnje, autorske ugovore, neki su bili slobodni novinari, neki rade za svoju tvrtku pa medijskoj kući ispostave račun za usluge i tako dalje”, objasnila je Čolak situaciju na dinamičnom medijskom tržištu.

U dijelu predavanja predviđenom za pitanja studenata povela se rasprava o podjeli na lijeve i desne medije.

”Oglašivači će vas zaobilaziti ako ste jako politički intonirani”, zaključila je Čolak.

Izvor: zagreb.info

Popis obavijesti