Pristupačnost
Studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu postoji već gotovo tri desetljeća, od 1992. kao studij, a od 1993. kao sveučilišni dodiplomski studij. Njegova je specifičnost naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja i uvažavanje činjenice da bavljenje općim i tradicionalnim filozofskim problemima nužno uključuje proučavanje mnoštva sadržaja koje filozofija dijeli s ostalim humanističkim te društvenim i prirodnim znanostima. Sve tri razine studija filozofije na Hrvatskim studijima ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima i po uzoru na prestižne svjetske studije filozofije, ne zanemarujući, međutim, niti specifičnu srednjoeuropsku tradiciju proučavanja povijesti filozofije. Svrha suvremenog studija filozofije stjecanje je što potpunijeg i temeljitijeg razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu te osposobljavanje za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova, vjerovanja i teorija u različitim područjima ljudskog djelovanja i znanja. Razmišljate li ozbiljno o studiju filozofije, na ovim ćete stranicama moći doznati na koji način Odjel za filozofiju Hrvatskih studija nastoji ispuniti ovu svrhu.
Bogati program upotpunjen je tribinom koja je, pod naslovom „Uloga Omiša u oblikovanju suvremene hrvatske filozofije i sociologije. In memoriam Ivan Kuvačić (Gata, 1923. – Zagreb, 2014.)“, održana u Omišu, uoči simpozija, u suorganizaciji Grada Omiša. Na tribini su svojim priopćenjima sudjelovali Lino Veljak, Mislav Kukoč, Hrvoje Jurić, Gracijano Kalebić i Anita Lunić. U okviru simpozija, uz dvadeset priopćenja, održan je okrugli stol „Epidemija i književnost“, u suorganizaciji Centra za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta u Splitu, na kojemu su sudjelovali Hrvoje Jurić, Bruno Ćurko i Josip Guć. Također su predstavljene i četiri nove publikacije: Teorije o postanku života: znanost i filozofija Tonča Kokića, zbornik (Festschrift) Praktička ontologija: povodom 70 godina Lina Veljaka, te dvije knjige filozofskog pjesništva Nikole Tadića: Još Sever snatri o Sumatri i Prosinac. Bogata diseminacija znanstvenih radova sa simpozija uključuje, uz više tematskih blokova u znanstvenim časopisima Filozofska istraživanja (A1) i Metodički ogledi (A2), dva opsežna zbornika: Filozofija Mediterana i Mediteranski korijeni filozofije, a u pripremi je i treći: Filozofija i kultura Mediterana. Mediteranski korijeni filozofije se već 16 godina kontinuirano održavaju, uz sudjelovanje nastavnika Fakulteta hrvatskih studija i uz vodstvo pročelnika Odsjeka za filozofiju prof. dr. sc. Mislava Kukoča. Kontinuitet održavanja simpozija u živo nije narušen ni u recentnim neprilikama pandemije COVID-19, samo je pomaknut termin s travnja na rujan. Budući da pandemija jenjava Organizacijski odbor odlučio je vratiti simpozij na stari termin. Dakle, XVII. Mediteranski korijeni filozofije održat će se u Splitu u prvoj polovici travnja 2023. godine.
Mislav Kukoč