HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

 

Studij filozofije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu postoji više od tri desetljeća. Danas, kao Odsjek za filozofiju i kulturologiju, program spaja bogatu tradiciju sa suvremenim znanstvenim standardima. Ključna specifičnost studija je naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja, uvažavajući činjenicu da tradicionalni filozofski problemi prožimaju ostale humanističke, društvene, prirodne i tehničke znanosti.

Svrha studija je stjecanje temeljitog razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu. Studenti se osposobljavaju za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova u različitim područjima ljudskog djelovanja. Kroz interdisciplinarni pristup znanju razvija se analitičko mišljenje i sposobnost sagledavanja problema iz različitih perspektiva, što priprema studente za uspješan profesionalni put u suvremenom društvu.

Struktura studija i mogućnosti zaposlenja

Program obuhvaća prijediplomski studij u trajanju od tri godine te diplomski studij u trajanju od dvije godine. Oba su studija dvopredmetna, što omogućuje kombiniranje filozofije i kulturologije s kroatologijom, sociologijom, komunikologijom, poviješću ili demografijom. Za dodatno usavršavanje dostupan je i poslijediplomski doktorski studij filozofije.

Od klasičnih kolegija izdvajaju se Logika, Estetika, Epistemologija, Etika i Suvremena filozofija. Istodobno, studij se otvara suvremenim izazovima kroz kolegije poput Umjetne inteligencije i razumijevanja prirodnog jezika te Društvenih medija i neformalne logike.

Stečene kompetencije omogućuju zapošljavanje u području obrazovanja i znanosti, komunikacija i marketinga, politike i javnoga nastupa te kulture i umjetnosti.

Aktivnosti i studentski život

Život na Odsjeku nadilazi samu nastavu. Udruga studenata filozofije Scopus ima dugogodišnju tradiciju izdavanja istoimenog časopisa, a svake godine organizira izložbu radova studenata FHS – ART te Govorničku akademiju.

U sklopu Odsjeka djeluje i znanstveno-kulturni projekt Zagrebački estetički laboratorij (ZES – LAB), koji redovito organizira radionice i predavanja povezana s umjetnošću i estetikom.

Pratite nas na društvenim mrežama

Instagram – filozofija.fhs LinkedIn – Department of Philosophy and Culturology

21/03/2016

2. radionica "Propozicijski i nepropozicijski stavovi" (četvrtak, 24. 3. 2016. u 17h)

Kratak opis radionice:

Radionica je koncipirana kao diskusijska sekcija i stalna forma rada unutar Odjela za filozofiju Hrvatskih studija, osobito na poslijediplomskom studiju filozofije. Posvećena je temi propozicijskih stavova, kao što su vjerovati, dvojiti ili znati, u suprotnosti spram nepropozicijskih stavova, kao što su mrziti, bojati se ili voljeti, te samim time obuhvaća različite discipline teorijske filozofije -- epistemologiju, filozofiju jezika, filozofiju uma, metafiziku itd.

Sažetak izlaganja "Epistemički konteksti i epistemičke rečenice: kontekstulizam vs. realizam"

Epistemički kontekstualizam (EK) u suprotnosti spram invarijantističkih teorija epistemičkog pripisivanja, semantička je teorija koja istinitostne vrijednosti odnosno istinitostne uvjete epistemičkih tvrdnja tipa „S zna da p“ objašnjava pozivanjem na epistemičke standarde koji dominiraju u kontekstima pripisivača znanja. EK se ovdje razmatra ipak prvenstveno kao opozicija epistemičkom realizmu, ER. ER je teorija prema kojoj postoje izvankontekstualne (stvarne, objektivne) epistemičke činjenice s obzirom na koje se mogu utvrđivati istinitostne vrijednosti epistemičkih tvrdnja i epistemički položaji epistemičkih subjekata. U prvi plan diskusije stoga dolazi opći problem istinitostnih vrijednosti predmetnih propozicija, p, i samih epistemičkih pripisivanja, S zna da p. U ovom se izlaganju s obzirom na to razmatraju protukontekstualistički argumenti (Williamson 2001, 2005; Wright 2005 i dr.) koji se pozivaju na problem faktivnosti znanja i na navodne paradoksalne i sebeponištivajuće posljedice koje taj problem ima po EK, kao i eventualne korisne posljedice po ER.


Literatura:
Bauman, P. (2008) „Contextualism and the Factivity Problem“, Philosophy and Phenomenological Research 76, 580-602.

Baumann, P. (2010) „Factivity and contextualism“, Analysis 70(1), 82–89.

Brendel, E. (2005) „Why contextualists cannot know they are right: Self-refuting implications of contextualism“, Acta Analytica, 20(2), 38–55.

Brendel, E. (2014) „Contextualism, relativism, and the semantics of knowledge ascriptions“, Philosophical Studies 168,  101–117.

Cohen, S. (1998) „Contextualist Solutions to Epistemological Problems: Skepticism, Gettier, and the Lottery”, Australasian Journal of Philosophy 76(2): 289–306.

Cohen, S. (1999) „Contextualism, Skepticism, and the Structure of Reasons“, Philosophical Perspectives 13, 57–89.

DeRose, K. (2009) The Case for Contextualism: Knowledge, Skepticism, and Context: Vol. 1 Oxford, Clarendon Press.

Dinges, A. (2014) „Epistemic contextualism can be stated properly“, Synthese 191, 3541–3556

Jäger, C. (2012) „Contextualism and the knowledge norm of assertion. Analysis 72(3), 491–498.

Lewis, D. (1996) „Elusive Knowledge”, Australasian Journal of Philosophy, 74(4), 549–567.

Williams, M. (1991) Unnatural Doubts, Oxford, Blackwell

Williamson, T. (2001) „Comments on Michael Williams’ 'Contextualism, externalism and epistemic standards’, Philosophical Studies 103(1), 25–33.

Williamson, T. (2005) „Knowledge and skepticism“, u:  F. Jackson & M. Smith (ur.), The Oxford handbook of contemporary philosophy (pp. 681–700), Oxford, Oxford University Press.

Wright, C. (2005) „Contextualism and scepticism: Even-handedness, factivity and surreptitiously raising standards“, The Philosophical Quarterly 55(219), 236–262.

Popis obavijesti