PristupačnostMarko Marina
O djelatniku
Marko Marina, dr. sc.
Konzultacije utorkom od 12 i 15 do 13 i 15h.
Nastava
prijediplomski
- Dodiri civilizacija u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku (209791) - Seminar
- Društvo i religija: 13. - 15. stoljeće (130475) - Seminar
- Sociologija hrvatskoga društva 2 - Suvremeni religijski izazovi (285533) - Seminar
- Utjecajne ličnosti iz povijesti kršćanstva: između povijesti, tradicije i mita/The Great Figures of Christianity: Between History, Tradition, and Myth (270101) - Seminar
diplomski
Životopis
Marko Marina je rođen u Travniku (Bosna i Hercegovina). Nakon završetka srednje škole godine upisuje preddiplomski studij povijesti i kroatologije na Hrvatskim studijima, Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2013. stječe diplomu prvostupnika povijesti i kroatologije. Iste godine upisuje diplomski studij. S odličnim uspjehom pristupa obrani diplomskoga rada na temu: Odnos pravovjerne Crkve i gnosticizma u 2. i 3. stoljeću: Između povijesne stvarnosti i suvremenih tumačenja pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Trpimira Vedriša (Filozofski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu). Diplomski je rad obranio u srpnju 2016. godine time stekavši diplomu magistra povijesti i magistra edukacije povijesti. U prosincu 2016. godine upisao je poslijediplomski (doktorski) studij Medievistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sinopsis doktorske disertacije naslova Društveni i religijski kapital Velike Crkve i Valentinove gnostičke škole u 2. i 3. stoljeću (mentori: izv. prof. dr. sc. Trpimir Vedriš, prof. dr. sc. Ivan Bodrožić) obranio je u ožujku 2019. godine. Navedenu je doktorsku disertaciju s odličnim uspjehom (summa cum laude) obranio u prosincu 2022. godine te time stekao akademski stupanj doktora znanosti.
Temeljna područja znanstvenoga interesa Marka Marine su ranokršćanska povijest (društveni, politički i teološki aspekti prvih kršćanskih zajednica), fenomen kasnoantičkoga monaštva te ranosrednjovjekovna hagiografija. U širem smislu, Marko Marina se bavi kršćanskom poviješću kasne antike i srednjega vijeka. Trenutni znanstveni interes mu je vezan uz proučavanje narativnih i retoričkih elemenata u procesu izgradnje "ispravnoga" monaštva te eklezioloških identitetskih granica u razdoblju kasne antike i ranoga srednjega vijeka s posebnim osvrtom na zajednice sv. Pahomija.
Od srpnja 2019. zaposlen je kao asistent na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija, a od srpnja 2022. godine je zaposlen kao viši asistent na istom odsjeku.
Glavni stručni jezik mu je starogrčki. Uz to, aktivno se služi engleskim i njemačkim, a pasivno francuskim jezikom.
Znanstveni radovi (CroRIS)
CHARISMA AND AUTHORITY IN THE EARLY CHURCH: COEXISTENCE OR CONFLICT?
Povijesni Isus i miticizam: kritička analiza teorije Richarda Carriera
Analiza povezanosti progona kršćana i kristijanizacije Rimskoga Carstva kroz vizuru fenomena otpadništva u ranom kršćanstvu
Fenomen kršćanstva
Ἅιρεσις kao društveni fenomen: analiza antičkog termina hereza u kontekstu suvremenih socioloških studija
Školovanje u antici - Prema jasnijem razumijevanju obrazovanja i pismenosti u Palestini tijekom 1. stoljeća
Između psihologije i povijesti: novi pristup u proučavanju povijesnog Isusa i kritika kriterija autentičnosti
Bart D. Ehrman, Jesus Before the Gospels: How the Earliest Christians Remembered, Changed, and Invented Their Stories of the Savior. San Francisco: HarperOne, 2016, 326 str.
Bart D. Ehrman, The Triumph of Christianity: How a Forbidden Religion Swept The World
Između psihologije i povijesti: novi pristup u proučavanju povijesnog Isusa i kritika kriterija autentičnosti.
Analiza teorije Waltera Bauera o razvoju ranoga kršćanstva u Maloj Aziji
Paul A. Hartog (ur.), Orthodoxy and Heresy in Early Christian Contexts: Reconsidering The Bauer Thesis
EVANĐELJE ISUSOVE SUPRUGE: ANTIČKI IZVOR ILI SUVREMENA KRIVOTVORINA?
Gnoza i gnosticizam: problematika terminologije i dualizma kao najvažnijeg obilježja
Mirjana Sanader, Ranokršćanska arheologija: od početaka do konstantinskog obrata
Izabrane publikacije
"Le christianisme primitif et la mythologie gréco-romaine : rejet, réinterprétation et stratégie apologétique“, Review of Croatian History 21 (2025), No. 1 (članak prihvaćen za objavu)
"Kasnoantičko monaštvo u Egiptu: između tradicionalne paradigme i suvremenih istraživanja", Historijski zbornik 76 (2023), br. 1:1-27.
„Authority as a Challenge: A Study of the Valentinian Gnostic School“, Specimina Nova – Pars Prima: Sectio Mediaevalis 12 (2023), br. 1:11-42.
"Analiza povezanosti progona kršćana i kristijanizacije Rimskoga Carstva kroz vizuru fenomena otpadništva u ranom kršćanstvu", Povijesni prilozi (prihvaćeno za objavu).
"Charisma and Authority in the Early Church: coexistence or conflict", Biografija, hagiografija, karizma, ur. Marko Jerković (u postupku objave).
"Povijesni Isus i miticizam: kritička analiza teorije Richarda Carriera", Diacovensia: teološki prilozi, 30 (2022.), br. 2: 215-235.
Izabrani projekti
- Percepcija i načini prikazivanja povijesti u modernoj i suvremenoj kulturi (2025-2029. Voditelj: prof. dr. sc. Mladen Tomorad). Suradnik na projektu.
- Urbana povijest i percepcije povijesti u modernoj kulturi i putničkim zapisima od stare povijesti do početka 21. stoljeća (2025. Voditelj: prof. dr. sc. Mladen Tomorad). Suradnik na projektu.
- Bilateralni hrvatsko-njemački projekt Saints and Shaping of Religious Identities (MZO – DAAD 2023-2024. Voditelji hrvatske strane: izv. prof. dr. sc. Marko Jerković i doc. dr. sc. Lucija Krešić Nacevski). Suradnik na projektu.
- Tihi pregaoci: redovnički prinosi hrvatskoj i europskoj kulturi (2020-2025. Voditelj: izv. prof. dr. sc. Marko Jerković). Suradnik na projektu.