Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Pročelnica Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo izv. prof. dr. sc. Monika Komušanac govorila je za dnevni list „Glas Slavonije“ u okviru teme tjedna posvećene radnim migracijama te izazovima i prilikama koje one donose hrvatskom tržištu rada i društvu općenito.
Prof. Komušanac istaknula je kako su ekonomske migracije posljednjih godina postale važan mehanizam stabilizacije tržišta rada u Europi i Hrvatskoj, ponajprije zbog starenja stanovništva, depopulacije i nedostatka radne snage. Naglasila je pritom da radne migracije ne mogu biti zamjena za demografsku politiku te da Hrvatska, uz upravljanje useljavanjem, mora provoditi i sveobuhvatne razvojne i revitalizacijske mjere. U razgovoru se osvrnula i na suvremene migracijske procese, važnost unutarnjih migracija i regionalnih razvojnih nejednakosti, kao i na izmjene Zakona o strancima te potrebu donošenja cjelovite migracijske i integracijske politike. Naglasila je da migracije danas predstavljaju trajnu društvenu i gospodarsku realnost te da je za njihovo uspješno upravljanje nužno povezati tržište rada, integraciju stranih radnika i dugoročni razvoj Hrvatske.
Intervju je objavljen u tiskanom izdanju tjednoga priloga „Magazin“ u petak 29. svibnja 2026.