Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Ministarstvo demografije i useljeništva predstavilo je, u utorak 21. travnja 2026. u Zagrebu, Znanstveni savjet za izradbu Zakona o demografskoj obnovi. Cilj Zakona jest uspostaviti cjelovit i kompetentan okvir za provedbu demografskih mjera na svim razinama vlasti. Poseban naglasak stavlja se na pronatalitetne politike, poticanje povratka hrvatskoga iseljeništva te uključivanje demografske perspektive u ključne javne politike.
Savjet čine predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, javnih i privatnih sveučilišta te uže akademske i znanstvene zajednice. Među demografskim stručnjacima imenovanima u Savjet izabrana je i izv. prof. dr. sc. Monika Komušanac, pročelnica Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, čiji je znanstveni i stručni rad prepoznat kako u akademskim krugovima, tako i u oblikovanju javnih politika.
Osnivanje Znanstvenoga savjeta potvrđuje kako je demografska obnova prepoznata kao jedno od ključnih nacionalnih pitanja, koje zahtijeva sustavan, interdisciplinaran i znanstveno utemeljen pristup. Upravo kroz djelovanje ovakvoga tijela otvara se prostor za kvalitetnije povezivanje znanstvenih spoznaja s konkretnim mjerama, s ciljem dugoročnoga demografskoga oporavka i održivoga razvoja hrvatskoga društva.
Više informacija o osnivanju i planiranom radu Znanstvenoga savjeta dostupno je na mrežnoj stranici Ministarstva demografije i useljeništva.
Izvor: Ministarstvo demografije i useljeništva.


Pristupačnost