Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Studenti demografije i hrvatskoga iseljeništva u okviru kolegija Izborni sustavi posjetili su, u pratnji nositeljice kolegija doc. dr. sc. Monike Komušanac, novootvoreni multimedijski centar Doživi Europu u centru Zagreba. Okupljanje se odvilo u 11.15 sati, a cijela izložba trajala je 1,5 sati.
Izložba je započela predstavljanjem centra i njegove svrhe. Kroz kratke priče u obliku videa o mnogim utjecajnim Europljanima, ali i same Europske unije (u nastavku EU), studenti su mogli saznati kako su europske politike utjecale na njihovu svakodnevicu i živote. Također, imali su prilike dodatno upoznati se s biografijom hrvatskih zastupnika, ali i zastupnika drugih država članica EU.
Nakon predstavljanja centra, slijedilo je predstavljanje tehnoloških oprema i multimedijskih sadržaja. Kroz interaktivne sadržaje, studenti su nakon izložbe imali priliku samostalno istražiti funkcioniranje jedinstvene organizacije kao što je Europska unija, s posebnim naglaskom na razlike između njezinih glavnih institucija: Europskog parlamenta, Europske komisije i Vijeća EU.
Zbog izvrsne tehnološke opremljenosti, studenti su također imali priliku istražiti raznovrsne sadržaje prikazane preko podataka i karte Europe do kojih se dospijeva jednostavno u samo nekoliko dodira ekrana. Posebno zanimljivo bilo je VR iskustvo, koje je studentima omogućilo da dožive radni dan europskog zastupnika, uključujući rad u uredu, rad s kolegama zastupnicima i glasovanje u parlamentu.
Ovaj posjet omogućio je studentima da povežu teorijska znanja naučena na kolegiju s praktičnim aspektima europske politike, dodatno ih motivirajući na razumijevanje i sudjelovanje u demokratskim procesima.
Madunić Ela i Bešić Danijel