Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Pročelnica i nastavnica Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, doc. dr. sc. Monika Komušanac u intervjuu za makedonski informativni portal Faktor.mk komentirala je dinamiku i strukturna obilježja pojačane imigracije stranih radnika u Hrvatsku, aktualne demografske i migracijske izazove te perspektivu novoga imigracijskoga priljeva.
Prof. Komušanac istaknula je kako je „ukidanjem kvotnoga sustava 2021. godine Hrvatska značajno liberalizirala tržište rada za državljane trećih zemalja što je dovelo do pojačanoga imigracijskoga priljeva stranih radnika. Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, od 2021. do 2024. godine izdano je ukupno 585.144 dozvola za boravak i rad strancima u Hrvatskoj, a samo 2024. godine 206.529 dozvola, od čega najviše za zapošljavanje u deficitarnim djelatnostima, graditeljstvu, ugostiteljstvu i turizmu, industriji, prometu i trgovini; pojedinačno najviše državljanima Bosne i Hercegovine (38.100), Nepala (35.635), Srbije (27.988), Indije (20.502) i Filipina (14.680)“.
Vezano uz useljavanja stranih radnika iz azijskoga područja, prof. Komušanac ističe kako su primarni motivi njihovoga dolaska veće plaće, zapošljivost i bolji radni uvjeti u odnosu na polazišnu državu, što predstavlja klasičan potisno-privlačni migracijski obrazac. „Financijska pomoć i podizanje obiteljskoga standarda njihovi su glavni migracijski ciljevi, dok će izglednost pridruživanja/spajanja obitelji ovisiti o individualnim čimbenicima, tj. postojećim migracijskim iskustvima (zadovoljstvo uvjetima rada i životom u Hrvatskoj, razina prihvaćenosti u novom društvu, ovladavanje hrvatskim jezikom i sl.) te kontekstualnim čimbenicima od kojih se ističu visina životnih troškova te kvaliteta i priuštivost stanovanja, osobito u većim gradovima gdje je stranih radnika i najviše“.
Cijeli intervju dostupan je na poveznici: https://shorturl.at/7s8iI