Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Na poziv Srednje škole Isidora Kršnjavoga u Našicama dana 4. veljače 2025. godine održano je predstavljanje studijskih smjerova Fakulteta hrvatskih studija.
Budući studenti Srednje škole Isidora Kršnjavoga Našice tom su prilikom od nastavnica s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, dr. sc. Tamare Bodor i dr. sc. Monike Balija, dobili potrebne informacije o mogućnostima studiranja, uvjetima upisa, znanjima i vještinama koje će steći završetkom studija te mogućnostima zaposlenja, a upoznali su se i s posebnostima pojedinih studija poput terenskih i praktičnih nastava, studentskih udruga, stručnih posjeta itd. Riječ je o polivalentnoj školi s ekonomskim, gimnazijskim i drugim četverogodišnjim smjerovima nakon kojih učenici odabiru nastavak školovanja na fakultetima.
Nakon predstavljanja Fakulteta hrvatskih studija, učenici trećih i četvrtih razreda Srednje škole Isidora Kršnjavoga, koju pohađa 871 učenik iz Našica i okolnih mjesta, imali su prilike poslušati interaktivno predavanje „Glagoljica u hrvatskoj povijesti i kulturi“ koje je u Gradskoj knjižnici Našice održala izv. prof. dr. sc. Ivana Kresnik, nastavnica na Odsjeku za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija. „Glagoljicu najčešće povezujemo s Istrom, Hrvatskim primorjem i Dalmacijom. No na području Slavonije pronađen je glagoljski grafit na freski u crkvi sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu te tri glagoljska grafita u crkvi sv. Martina u Lovčiću kod Slavonskoga Broda“, rekla je profesorica Kresnik u izjavi za Hrvatski radio Vukovar koji je popratio ove aktivnosti Fakulteta za našićke srednjoškolce.
Prilog i izjava profesorice Kresnik može se poslušati na poveznici.
https://www.hrv.hr/zabava/studio-online/item/36729-dnevnik-hrv-a-srijeda-5-2-2025