Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Povodom netom predstavljenoga nacrta „Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske za razdoblje do 2033. godine“, za emisiju „Globalna Hrvatska“ prikazanoj na HRT2 programu 11. siječnja 2024. godine, govorili su pročelnica Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, doc. dr. sc. Monika Komušanac te studenti četvrte godine studija demografije i hrvatskoga iseljeništva Ana Marija Jasak i Leon Vuglač.
U prilogu su govornici istaknuli neusklađenost predmetnoga dokumenta s trenutnim demografskim prilikama u Hrvatskoj i nedostatak konkretnih mjera kojima bi se izdvojeni strateški ciljevi i realizirali. Poseban dio priloga odnosio se na studentska promišljanja o mjerama demografske revitalizacije usmjerene prema mladima u Hrvatskoj i povratku recentnih iseljenika.
Emisiju je moguće pogledati na https://glashrvatske.hrt.hr/hr/multimedia/globalna-hrvatska-tv/globalna-hrvatska-1112024--11288249 (od 1. do 10. minute).