Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Osnovni cilj konferencije bio je upoznati znanstvenike i širu javnost s rezultatima najnovijih znanstvenih istraživanja domaćih i inozemnih stručnjaka te na taj način omogućiti bolji prijenos znanstvenih postignuća u politiku i praksu razvoja stanovništva.
Prvi dan konferencije izlaganje pod naslovom „CONTEMPORARY DEMOGRAPHIC DEVELOPMENT OF THE CITY OF ZAGREB WITH SPECIAL REFERENCE TO EXTERNAL MIGRATION“ („SUVREMENI DEMOGRAFSKI RAZVOJ GRADA ZAGREBA S POSEBNIM OSVRTOM NA MIGRACIJU S INOZEMSTVOM“) održala je dr. sc. Monika Balija s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo. Rezultati istraživanja pokazali su kako Grad Zagreb, iako razvijeno i najgušće naseljeno područje Republike Hrvatske, danas više ne obilježavaju izrazito povoljni demografski pokazatelji. Smanjenje ukupnoga broja stanovnika Grada Zagreba u posljednjem međupopisnom razdoblju pritom je bilo uvjetovano nepovoljnim pokazateljima prirodnoga kretanja stanovništva, ali i negativnim saldom migracije Grada Zagreba s inozemstvom nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Rezultati istraživanja ukazali su i na potrebu definiranja učinkovitijih demografskih mjera, posebice u kontekstu povećanja životnoga standarda i prihoda od rada, ali i stambenoga zbrinjavanja mladih, koji su se istakli kao snažan potisni čimbenik iseljavanja iz Grada Zagreba.
Drugi dan konferencije izlaganje pod naslovom „MIGRATION ASPIRATIONS OF STUDENTS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA - THE BRAIN DRAIN PHENOMENON AS A NEED OR JUST A POPULAR TREND“ („MIGRACIJSKE ASPIRACIJE STUDENATA U BOSNI I HERCEGOVINI – FENOMEN „ODLJEVA MOZGOVA“ KAO POTREBA ILI TEK POPULARNI TREND“) održale su Martina Miljak, studentica 3. godine studija demografije i hrvatskoga iseljeništva te izv. prof. Mirjana Milićević, vanjska suradnica na Odsjeku za demografiju i hrvatsko iseljeništvo. Rezultati istraživanja pokazali su kako „visok stupanj nezaposlenosti, nekonkurentne i/ili neredovite plaće, nezadovoljstvo socijalnim uslugama, opći dojam visoke korumpiranosti i nepotizma u društvu, nepovjerenje u pravni i politički sustav te nezadovoljstvo općom kvalitetom života u BiH kao potisni i sve tomu suprotno kao privlačni migracijski faktori u razvijenim državama dovode u pitanje buduću obnovu generacija i održivost sustava u BiH“.
Detalji i program konferencije dostupni su na službenoj stranici konferencije: http://demobos.pmf.unsa.ba/.